Tumor bubrega je postao sve češća dijagnoza i danas je na trećem mjestu učestalosti među tumorima u urologiji. Ovdje pod značenjem riječi tumor mislim samo na solidne (tkivne) tumore, a ne i ciste iako bi, u širem značenju riječi tumor, i one tu pripadale. Nesmiljenim korištenjem ultrazvuka (UZV), kompjutorizirane tomografije (CT) i magnetne rezonance (MR) u raznim indikacijskim područjima medicine znatno je porasla proporcija slučajno, incidentno, otkrivenih tumora bubrega. Oni su najčešće mali i otkriveni u niskom stadiju razvoja.

Kad govorimo o malim tumorima bubrega kao entitetu treba naglasiti da ovdje podrazumijevamo tumore manje od 4 cm u dijametru. Ipak, velika većina njih (oko 80%) je maligna – radi se, dakle, o karcinomu, o raku bubrega. Unatoč tog prijetećeg naziva, oni sporo rastu, a metastatski potencijal takvih malih karcinoma bubrega je vrlo mali.  Budući da je rak bubrega rezistentan na radioterapiju (zračenje), kao i konvencionalnu kemoterapiju, standardna metoda prvog izbora liječenja je i dalje kirurgija.

Starenjem populacije imamo sve veći broj bolesnika koji su u poznim godinama, a zbog pratećih istodobnih bolesti (komorbiditet) nisu u pogodnom općoj zdravstvenoj kondiciji za kirurško liječenje. Unatoč tome, kirurško je liječenje i dalje prvi izbor ukoliko je moguće i opravdano.  Osobito je potrebno procijeniti, i staviti u racionalni razmjer, dobrobiti i opasnosti koje standardno kirurško liječenje neizbježno sobom donosi. Neke od vrlo malih tumora u bolesnika vrlo visoke dobi dovoljno je samo redovito nadzirati radiološkim metodama, dok drugi, a to je većina, ipak zahtijevaju aktivno liječenje.

K tome cilju, a zahvaljujući tehnološkom napretku i njegovoj primjeni u medicini, moguće je manje agresivnim pristupom (od klasičnog kirurškog) uspješno liječiti male tumore bubrega. Odmah naglašavam – ne sve (!) – a to ovisi o dobi bolesnika, njegovom općem zdravstvenom stanju, veličini tumora i njegovoj lokalizaciji te odnosu s okolnim organima. Radiofrekventna ablacija (RFA) je jedna od takvih metoda. Pod vizualnom kontrolom CT-e tumor (ukoliko je povoljno smješten) se punktira naročitom iglom koja sadrži elektrodu, a ova dovodi u tkivo tumora visokofrekventnu energiju. Djelovanjem takve izmjenične struje visoke frekvencije tkivo tumora koagulacijski nekrotizira.

Rezultate ovakve metode liječenja, uz ispravno postavljenu indikaciju, možemo smatrati odličnima. Naime, kroz petogodišnje razdoblje, nakon RFA, nema znakova recidiva karcinoma u  88 -98% liječenih bolesnika. Načelno, što je tumor manji od 4 cm (uz iznimke onih vrlo sitnih tumora od svega par milimetara) rezultati su bolji, dok je kod tumora veličine 5 cm uspješnost RFA značajni manja. Naravno, kvaliteta tehničke izvedbe zahvata također je presudna u smislu onkološkog uspjeha i svedenosti kirurških komplikacija na minimum.

Danas možemo RFA smatrati izvrsnom metodom liječenja većine malih tumora bubrega u bolesnika u kojih klasični kirurški pristup nije optimalno rješenje.