Osnove plodnosti muškarca

Građa i funkcija spolnih sustava žene, a osobito muškarca, nisu opće poznate stvari i vrijedno je navesti i opisati barem osnovne pojmove iz tog područja. Spermiji ili spermatozoidi nastaju u tkivu (kanalićima) testisa procesom koji se naziva spermatogeneza. Idealna temperatura za taj proces je nešto niža od uobičajene tjelesne temperature pa su stoga testisi i smješteni izvan tijela – u skrotumu (mošnje).

Spermiji nastaju iz prethodećih spermatogonija u testisima gdje sazrijevaju desetak dana. Oni se sastoje od glave, trupa i repa plivajući pokretima repa prema naprijed. U rodnici i maternici mogu preživjeti svega pet dana zbog čega je za trudnoću važno razdoblje ovulacije žene. Spermiji i z testisa odlaze u epididimis. To je mali duguljasti organ s bočne strane testisa koji se također sastoji od kanaliuća koji se potom spajaju u jedan mišićni izvodni kanal – sjemenovod ili lat., – ductus defferens. Kroz epididimis spermiji prolaze desetak dana i na tom putu dodatno dozrijevaju, a u glavi epididimisa, na gornjem polu testisa, se vrši i pohrana zrelih spermija. Tu se može pohraniti gotovo četiristopedeset milijuna spermija. Prilikom orgazma, odnosno ejakulacije, ductus defferens se ritmički steže i svojim kontrakcijama izbacuje spermije u stražnji dio mokraćne cijevi (tzv. prostatična uretra). Istodobno u taj segment uretre izlaze i sekreti prostate i sjemenih mjehurića (lat., – vesiculae seminales) te parauretralnih žlijezda. Ti sekreti, zajedno sa spermijima, čine sjemenu tekućinu.

Sjemena tekućina ili sperma (grč., sperma) ili ejakulat je bjelkasta gusta tekućina volumena oko 1,5 do 6 ml i alkalne reakcije, zahvaljujući sekretima prostate i sjemenih mjehurića, koja spermijima omogućuje progresivno pokretanje prema naprijed. U ejakulatu se nalazi oko šezdeset milijuna spermija i oni čine svega 5% njegove ukupne količine dok većinu ejakulata čine sekreti prostate (30%) i sjemenih mjehurića (60%). Zdravi muškarac je plodan tijekom cijele godine ali ono što je promjenjivo je broj i koncentracija spermija.

Ejakulacija je sam akt izbacivanja sjemene tekućine što je najčešće praćeno orgazmom uslijed seksualne aktivnosti, ali se (osobito u mladih muškaraca) može desiti i tokom noći u snu (polucija) ukoliko snovi imaju seksualni odnosno stimulativni sadržaj. To je složeni pojam koji podrazumijeva emisiju i samu ejakulaciju. Emisija sjemene tekućine započinje kontrakcijama u epididimisu i ductus defferensu koje dovode spermije u stražnji, prostatični dio uretre odnosno onaj njezin dio koji prolazi kroz prostatu. Istodobno se javljaju kontrakcije sjemenih mjehurića te mišićnih niti i kapsule prostate miješajući svoje sekrete sa spermijima. Tu počinje sam proces ejakulacije u užem smislu te riječi. Istodobno je potrebno ostvariti kontrakciju (zatvaranje) vrata mokraćnog mjehura kako bi se spriječio ulazak sjemene tekućine i spermija u sam mjehur odnosno tzv. retrogradna ejakulacija. Iz leđne moždine dolaze stimulativni neurogeni impulsi koji se prenose živcima (nervus pudendus), a omogućuju mišićnom sloju erektilnih tijela penisa ritmičke kontrakcije koje izbacujuju (lat., eiaculari – izbaciti) povećanjem tlaka sjemenu tekućinu iz mokraćne cijevi (lat., urethra).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mošnja

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Andrologija

Andrologija u okviru urologije

Urologija je primarno kirurška grana medicine koja se bavi kirurgijom mokraćnog i spolnog sustava i to dominantno spolnog sustava muškarca. Unutar okvira urologije smjestila se andrologija – jedna od subspecijalizacija za urologe. Tako se andrologijom bave urolozi koji su završili subspecijalizaciju iz tog područja. Andrologija se bavi „zdravljem muškaraca“ odnosno problemima vezanim uz erektilnu disfunkciju, […]

Ejakulacija

Koji je najsigurniji način dokazivanja trudnoće, osim testa za trudnoću?

Bol u trbuhu

Torzija testisa

Testis je organ koji visi na tzv. sjemenoj vrpci (lat., funiculus spermaticus). Funiculus sadrži arterije koje tetstisu dovode oksigeniranu krv i vene koje odvode vensku krv. On sadrži i sjemenovod (lat., ductus defferens), relazivno čvrstu i debelu mišićnu cijev koja svojim kontrakcijama sprovodi spermije iz testisa. Cijeli funikulus je spiralno omotan nitima mišića kremastera čije […]

epididimis

Što je to „Akutni skrotum“?

Skrotum je pojam koji objedinjava mošnje (koža skrotuma) i njegov sadržaj – testisi sa svojim pripadnim organelama. To su epididimis (pasjemenik) i paradidimis poznat i kao Morgagnijeva cista. I dok je epididimis posve funkcionalan i neophodan organ za transport sjemena iz sjemenika (testis) u mokraćnu cijev prilikom ejakulacije, paradidimis predstavlja rudimentarni ostatak tkiva iz embriološkog […]

Kvržice

Kvržice u testisima – što je to?

Iz iste kategorije

Urologija

Dvostruki mokraćovod

Ovdje govorimo o jednoj anomaliji koja, kao i sve ostale anomalije, nastaje tijekom embrionalnog i fetalnog razvoja ploda. Ne radi se o stečenom već o prirođenom stanju koje postoji, kao takvo, već pri porodu djeteta. Čitav spektar anomalija može postojati od kojih su neke gotovo zanemarive preko onih koje zahtijevaju ozbiljnije kirurške korekcije do onih […]

Urologija

Bolan testis – molim Vaše stručno mišljenje

Urologija

Što su to sjemeni mjehurići?

Postoje tako organi koji su velikoj većini prosječnog pučanstva potpuno nepoznati. Nikad nisu za njih ni čuli, ne znaju da postoje, a još manje čemu služe, jer svaki organ u tijelu ima svoju funkciju (bila ona nama poznata ili ne). Biološki luksuz ne postoji. Tako smo svi čuli za štitnu žlijezdu (tzv. štitnjača ili lat. […]

Urologija

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Urologija

Molim pojašnjenje citoloških nalaza

Urologija

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Urologija

Nadbubrežne žlijezde

Kirurške bolesti nadbubrežnih žlijezda također su uključene u kirurški interes urologije. Radi se o parnim endokrinim žlijezdama (žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem) koje su smještene uz sam gornji pol oba bubrega. Nazivamo ih još i suprarenalnim (doslovno – nadbubrežnim), ali i adrenalnim (u slobodnijem prijevodu – „onaj koji je uz bubreg“). Lijeva žlijezda je više priljubljena […]

Urologija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]