Osnove plodnosti muškarca

Građa i funkcija spolnih sustava žene, a osobito muškarca, nisu opće poznate stvari i vrijedno je navesti i opisati barem osnovne pojmove iz tog područja. Spermiji ili spermatozoidi nastaju u tkivu (kanalićima) testisa procesom koji se naziva spermatogeneza. Idealna temperatura za taj proces je nešto niža od uobičajene tjelesne temperature pa su stoga testisi i smješteni izvan tijela – u skrotumu (mošnje).

Spermiji nastaju iz prethodećih spermatogonija u testisima gdje sazrijevaju desetak dana. Oni se sastoje od glave, trupa i repa plivajući pokretima repa prema naprijed. U rodnici i maternici mogu preživjeti svega pet dana zbog čega je za trudnoću važno razdoblje ovulacije žene. Spermiji i z testisa odlaze u epididimis. To je mali duguljasti organ s bočne strane testisa koji se također sastoji od kanaliuća koji se potom spajaju u jedan mišićni izvodni kanal – sjemenovod ili lat., – ductus defferens. Kroz epididimis spermiji prolaze desetak dana i na tom putu dodatno dozrijevaju, a u glavi epididimisa, na gornjem polu testisa, se vrši i pohrana zrelih spermija. Tu se može pohraniti gotovo četiristopedeset milijuna spermija. Prilikom orgazma, odnosno ejakulacije, ductus defferens se ritmički steže i svojim kontrakcijama izbacuje spermije u stražnji dio mokraćne cijevi (tzv. prostatična uretra). Istodobno u taj segment uretre izlaze i sekreti prostate i sjemenih mjehurića (lat., – vesiculae seminales) te parauretralnih žlijezda. Ti sekreti, zajedno sa spermijima, čine sjemenu tekućinu.

Sjemena tekućina ili sperma (grč., sperma) ili ejakulat je bjelkasta gusta tekućina volumena oko 1,5 do 6 ml i alkalne reakcije, zahvaljujući sekretima prostate i sjemenih mjehurića, koja spermijima omogućuje progresivno pokretanje prema naprijed. U ejakulatu se nalazi oko šezdeset milijuna spermija i oni čine svega 5% njegove ukupne količine dok većinu ejakulata čine sekreti prostate (30%) i sjemenih mjehurića (60%). Zdravi muškarac je plodan tijekom cijele godine ali ono što je promjenjivo je broj i koncentracija spermija.

Ejakulacija je sam akt izbacivanja sjemene tekućine što je najčešće praćeno orgazmom uslijed seksualne aktivnosti, ali se (osobito u mladih muškaraca) može desiti i tokom noći u snu (polucija) ukoliko snovi imaju seksualni odnosno stimulativni sadržaj. To je složeni pojam koji podrazumijeva emisiju i samu ejakulaciju. Emisija sjemene tekućine započinje kontrakcijama u epididimisu i ductus defferensu koje dovode spermije u stražnji, prostatični dio uretre odnosno onaj njezin dio koji prolazi kroz prostatu. Istodobno se javljaju kontrakcije sjemenih mjehurića te mišićnih niti i kapsule prostate miješajući svoje sekrete sa spermijima. Tu počinje sam proces ejakulacije u užem smislu te riječi. Istodobno je potrebno ostvariti kontrakciju (zatvaranje) vrata mokraćnog mjehura kako bi se spriječio ulazak sjemene tekućine i spermija u sam mjehur odnosno tzv. retrogradna ejakulacija. Iz leđne moždine dolaze stimulativni neurogeni impulsi koji se prenose živcima (nervus pudendus), a omogućuju mišićnom sloju erektilnih tijela penisa ritmičke kontrakcije koje izbacujuju (lat., eiaculari – izbaciti) povećanjem tlaka sjemenu tekućinu iz mokraćne cijevi (lat., urethra).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Spermiogram

Uvećane vene na testisima – je li to varikokela?

Andrologija

Andrologija u okviru urologije

Urologija je primarno kirurška grana medicine koja se bavi kirurgijom mokraćnog i spolnog sustava i to dominantno spolnog sustava muškarca. Unutar okvira urologije smjestila se andrologija – jedna od subspecijalizacija za urologe. Tako se andrologijom bave urolozi koji su završili subspecijalizaciju iz tog područja. Andrologija se bavi „zdravljem muškaraca“ odnosno problemima vezanim uz erektilnu disfunkciju, […]

Bol u trbuhu

Torzija testisa

Testis je organ koji visi na tzv. sjemenoj vrpci (lat., funiculus spermaticus). Funiculus sadrži arterije koje tetstisu dovode oksigeniranu krv i vene koje odvode vensku krv. On sadrži i sjemenovod (lat., ductus defferens), relazivno čvrstu i debelu mišićnu cijev koja svojim kontrakcijama sprovodi spermije iz testisa. Cijeli funikulus je spiralno omotan nitima mišića kremastera čije […]

epididimis

Što je to „Akutni skrotum“?

Skrotum je pojam koji objedinjava mošnje (koža skrotuma) i njegov sadržaj – testisi sa svojim pripadnim organelama. To su epididimis (pasjemenik) i paradidimis poznat i kao Morgagnijeva cista. I dok je epididimis posve funkcionalan i neophodan organ za transport sjemena iz sjemenika (testis) u mokraćnu cijev prilikom ejakulacije, paradidimis predstavlja rudimentarni ostatak tkiva iz embriološkog […]

Lactobacillus

Utjecaj probiotika na plodnost

Sve više dokaza ukazuje na postojanje opsežnog mikrobioma koji značajno doprinosi zdravlju i pomaže u održavanju homeostaze. Muški i ženski reproduktivni sustav također sadrže mikroorganizme. Kod muškaraca je reproduktivna mikrobiota smještena u sjemenu, dok je kod žena mikrobiom otkriven u cijelom reproduktivnom sustavu, a svako je područje odnosno tkivo reproduktivnih organa kolonizirano jedinstvenim mikrobiomom s […]

Jajne stanice

Molim Vas očitanje spermiograma

Iz iste kategorije

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Kamenci u prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem. Upravo suprotno od endokrinih žlijezda, poput štitne žlijezde, hipofize, pankreasa ili nadbubrežne žlijezde. Promatrajući u širem kontekstu, i bubreg je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda), baš kao i npr. žlijezde slinovnice. Sve žlijezde s vanjskim izlučivanjem imaju tendenciju stvaranja kamenaca. Tako se kamenci mogu naći u bubregu (lat., […]

Urologija

Bezbolna kvržica na testisu – što je to?

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]

Urologija

Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi […]

Urologija

Blagdanska retencija urina

Već ranije je bilo riječi na ovim stranicama o tome što je retencija urina. Ponovimo! Retencija urina označava nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura (tzv. inkompletna retencija) ili pak potpunu nemogućnost mokrenja (kompletna retencija). Pod pojmom „kompletna“ podrazumijevamo da, čak i nakon nekakvog mokrenja, u mokraćnom mjehuru ostaje volumen urina koji zapravo čini njegov pun kapacitet (400-500 […]

Urologija

Turberkuloza gornjeg mokraćnog sustava

Kad govorimo o gornjem mokraćnom sustavu mislimo na bubreg i ureter (mokraćovod). Robert Koch je 1882. godine otkrio uzročnika tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis) i opisao patogenezu (nastanak) bolesti. Kasnije se uočilo kako tuberkuloza ne napada nužno samo pluća pa se otkrila i tuberkuloza crijeva, ali i genitourinarna tuberkuloza, a taj je izraz upotrijebljen prvi puta tek […]

Urologija

Kronični nebakterijski prostatitis – molim mišljenje i savjet za liječenje