Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) čini vanjski omotač.

Svaka oteklina koja zahvaća lijevi, desni ili oba hemiskrotuma ne znači ujedno i da se radi o oteklini testisa. Sam testis može biti potpuno intaktan, a da se ipak pojavi oteklina skrotuma. Može se raditi o oteklini same kože skrotuma, kao što je to slučaj kod općeg zastoja tekućine u tijelu (tzv. anasarca), alergijskim kožnim reakcijama ili pak o drugim uzrocima zbog kojih natiče sam sadržaj skrotuma. Pri tome, opet se može raditi o oteklini samog testisa i/ili epididimisa (mali, duguljasti organ priljubljen uz testis) ili o nakupljanju tekućine unutar skrotuma, a da sam testis ili epididimis nisu zahvaćeni nikakvom bolešću.

Takvo stanje se naziva hidrokela ili vodena kila testisa, a posljedica je disproporcije između sekrecije i resorpcije tekućine koju izlučuje tunica vaginalis. Ta sekrecija i resorpcija, dok su u jednakom omjeru, omgućuju (uz druge mehanizme) pokretljivost testisa unutar skrotuma. Hidrokela je jedan od najčešćih razloga otekline u skrotumu, a može biti različite veličine – od minimalne otekline do gotovo veličine dječje glave. Najčešće viđamo hidrokelu veličine muške šake. Ona može biti posljedica ranije spomenute disproporcije sekrecije i resorpcije tekućine same ovojnice testisa (tzv. primarna ili idiopatska hidrokela), ali može biti i posljedica upalnih promjena u epididimisu ili, znatno rjeđe, testisu. Tada govorimo o tzv. sekundarnoj hidrokeli. Lako je provjeriti i u kućnim uvjetima je li oteklina skrotuma posljedica nakupljanja tekućine (dakle hidrokele) ili ona nastaje iz organskih razloga kao što su epididimitis, hernija ili tumor testisa. Dakle, ukoliko prislonite svjetlo mobitela na skrotum i vidite prosvjetljenje (postupak se naziva dijafanoskopija) radi se o hidrokeli ili, kako sam ranije naveo, vodenoj kili testisa.

Drugi uzroci otekline su epididimitis, prava preponska kila (hernija) ili tumor testisa. U svakom slučaju otekline skrotuma potreban je pregled urologa koji može diferencirati radi li se o jednostavnoj, idiopatskoj, primarnoj hidrokeli ili se u njezinoj pozadini neka druga bolest. Epididimitis je vrlo bolno stanje praćeno visokom temperaturom, oteklinom skrotuma i crvenilom otečene kože skrotuma. Radi se o bakterijskoj infekciji koja se najčešće javlja jednostrano a rjeđe simultano obostrano. Za razliku od epididimitisa, tumor testisa je bezbolna oteklina samog testisa koja nije praćena visokom temperaturom niti crvenilom kože skrotuma. U oba slučaja može se pojaviti tzv. sekundarna hidrokela kao posljedica patoloških zbivanja u epididinmisu (bakterijska upala) ili samom testisu. Upalna oteklina samog testisa je rijetkost i viđa se povremeno u sklopu virusne infekcije u dječjoj dobi – mumps ili zaušnjaci – kada se radi o virusnoj upali testisa (virusni orhitis) kao komplikaciji same osnovne bolesti – mumps.

Važno je naglasiti kako je u svakom slulčaju pojave otekline skortuma i/ili testisa, epididimisa potreban pregled urologa i ultrazvučna analiza kojom se može diferencirati uzroke zbog kojih oteklina nastaje.