Policistična bolest bubrega

Bubrezi su praktički najčešći organ u ljudskom organizmu gdje nalazimo ciste. Ciste su šupljine obložene kockastim (kuboidnim) epitelom koje nemaju nikakvu komunikaciju s okolinom, a mogu biti makroskopske i mikroskopske. Neke ciste, osobito one mikroskopske, nastaju zapravo kao proširenje kanalića nefrona (nefron – osnovna, mikroskopska gradivna jedinica bubrežnog tkiva). Druge ciste mogu nastati zatvaranjem komunikacije s kanalnim sustavom bubrega. Tada su iznutra obložene drugom vrstom epitela (tzv. prijelazni epitel). Ciste bubrega mogu biti vrlo različitog oblika od potpuno pravilnog, okruglog poput kugle, do vrlo nepravilnog, policikličkog ili vretenastog oblika s pregradama. Može ih biti više na jednom ili oba bubrega i mogu biti u njegovom unutrašnjem (medularnom) dijelu ili na površini – tzv. kortikalne ciste. Neke su klinički potpuno beznačajne dok dugima treba obratiti dodatnu dijagnostičku pozornost i nadzor. Postoje i cistični karcinomi bubrega iako se u velikoj većini slučajeva radi o bezazlenim tvorbama.

Policistična bolest bubrega je jedinstveni nasljedni entitet koji gotovo uvijek (95% slučajeva) zahvaća oba bubrega, a može se javiti u dva oblika. Jedan se javlja u rano u djetinjstvu, a nerijetko se otkrije već i u novorođenačkoj dobi. Kao takav predstavlja predmet interesa pedijatara. Tim više jer se uz policističnu bolest bubrega (koja i ne mora zahvatiti samo bubrege) javlja i opsežnija fibrozna promjena jetara.

Tada govorimo o juvenilnom tipu bolesti koji nisi vrlo lošu prognozu, a ona najviše ovisi o jetrenim promjenama. Djeca u koje se bolest pojavi kasnije imaju znatno sporiji, ali svakako progresivni, tijek bolesti. U genetskom smislu radi se o autosomno recesivnoj formi bolesti.

Ukoliko je bolest genetski naslijeđena po autosomno dominantnom tipu radi se o tzv. adultnoj formi policistične bolesti koja se najčešće dijagnosticira u srednjoj dobi bolesnika – između 30 i 50 godina starosti. I u starijih je bolest progresivna, dakle, obilježena ustrajnim propadanjem bubrežnog tkiva koje se zamjenjuje cistično degenerativnim tkivom. Oko 10-15% bolesnika na redovitoj hemodijalizi su bolesnici s adultnim oblikom policistične bolesti bubrega. Napredovanje simptoma je ipak postupno i blago, a najčešće se javljaju mikro- i makrohematurija, lumbalna bol, probavni simptomi, recidivne renalne kolike zbog povremenih ugrušaka ili kamenaca i hipertenzija. Oko 60% ovih bolesnika ima i multiple ciste u jetrima. Za razliku od nekih drugih oblika cistične bolesti (npr. stečene ciste bubrega) pojavnost raka bubrega u ovoj bolesti nije veća nego u općoj populaciji.

Međutim, kako se radi o progresivnoj bolesti i postupnom razvoju zatajenja bubrežne funkcije oko 25% oboljelih, budući da se radi o zahvaćenosti oba bubrega, razvije kronično bubrežno zatajenje. Zbog komplikacija koje ova nasljedna bolest može uzrokovati, a češće su u žena, nerijetko je neophodna kirurška terapija u smislu odstranjenja jednog ili oba bubrega što neizostavno implicira daljnji tijek bolesti u smislu kronične hemodijalize i, pro futuro, transplantacije bubrega. Ovdje se radi o vrlo zahtjevnoj kirurgiji (nefrektomiji) budući da se radi o gigantski promijenjenim bubrezima kod kojih su upalno-cistične promjene dovele do anatomski poremećenih odnosa sa susjednim organima i gubitku tzv. kirurškog sloja. Iako se u striktnom smislu ovdje ne radi o malignoj bolesti per se, klinički tijek policistične bolesti bubrega zadovoljava sve kriterije pridjeva „maligno“ – osobito u ranijoj životnoj dobi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bubreg

Što znači: Dilatacija pijelona lijevog bubrega ploda?

Bubreg

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Aldosteron

Nadbubrežne žlijezde

Kirurške bolesti nadbubrežnih žlijezda također su uključene u kirurški interes urologije. Radi se o parnim endokrinim žlijezdama (žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem) koje su smještene uz sam gornji pol oba bubrega. Nazivamo ih još i suprarenalnim (doslovno – nadbubrežnim), ali i adrenalnim (u slobodnijem prijevodu – „onaj koji je uz bubreg“). Lijeva žlijezda je više priljubljena […]

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Antibiotici

Komplicirane upalne promjene bubrega

Već smo, na ovim stranicama, pisali o apscesu bubrega kao eklatantnom primjeru gnojnog pijelonefritisa odnosno upalne, gnojne promjene bubrega. Takva stanja svakako spadaju u komplicirane infekcije mokraćnog sustava, odnosno bubrega, i nerijetko zahtijevaju kirurško (urološko) liječenje budući da sama konzervativna terapija antibioticima i suportivnim mjerama najčešće nije dovoljna. Situacije, odnosno bolesti bubrega, koje zahtijevaju kiruršku […]

Angimiolipom

Koliko je opasan angiomiolipom oba bubrega

Iz iste kategorije

Urologija

Dvostruki mokraćovod

Ovdje govorimo o jednoj anomaliji koja, kao i sve ostale anomalije, nastaje tijekom embrionalnog i fetalnog razvoja ploda. Ne radi se o stečenom već o prirođenom stanju koje postoji, kao takvo, već pri porodu djeteta. Čitav spektar anomalija može postojati od kojih su neke gotovo zanemarive preko onih koje zahtijevaju ozbiljnije kirurške korekcije do onih […]

Urologija

Što su to sjemeni mjehurići?

Postoje tako organi koji su velikoj većini prosječnog pučanstva potpuno nepoznati. Nikad nisu za njih ni čuli, ne znaju da postoje, a još manje čemu služe, jer svaki organ u tijelu ima svoju funkciju (bila ona nama poznata ili ne). Biološki luksuz ne postoji. Tako smo svi čuli za štitnu žlijezdu (tzv. štitnjača ili lat. […]

Urologija

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Urologija

Žile na penisu – je li to normalno?

Urologija

Molim Vas da li možete protumačiti citološki nalaz urina

Urologija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]