Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti.

Takvi su primjeri feokromocitom – tumor nadbubrežne žlijezde koji je u 10% slučajeva hormonski aktivan i dovodi do hipertenzije, a u istoj učestalosti i maligne naravi. Drugi primjer je upravo renovaskularna hipertenzija gdje se uzrok povišenju tlaka nalazi u jednoj od bubrežnih arterija. Sam uzrok je promjena strukture – stenoza (suženje) – navedene bubrežne arterije. U starijih ljudi (iznad 50 godina) najčešće se radi o aterosklerotskom suženju neke od većih bubrežnih arterija. U mlađih osoba, a najčešće se radi o ženama, daleko češći uzrok je tzv. fibromuskularna displazija koja „kruničasto“ (dakle, na više mjesta) sužava lumen bubrežne arterije. Fibromuskularna displazija se najčešće javlja u distalnom dijelu (onaj dio koji je bliži samom bubregu) bubrežne arterije i zahvaća najčešće unutrašnji arterijski sloj (lat., tunica intima), dok se aterosklerotsko suženje u starijih ljudi najčešće pojavljuje na samom ishodištu bubrežne arterije iz aorte. Ostali uzroci renovaskularne hipertenzije su razni, rijetki drugi oblici suženja renalne (bubrežne) arterije, a to su tromboza odnosno embolija bubrežne arterije, razni oblici tumorskog pritiska izvana te jatrogene ozljede same arterije prilikom ranijih operacija. Fibromuskularna disaplazija ima izraženu nasljednu komponentu pa se stoga i javlja u mlađih dobnih skupina dok učestalost aterosklerotske degeneracije bubrećne artije raste s dobi i komorbiditetom kao što su generalizirana ateroskleroza i dijabetes.

Važno je naglasiti kako dijagnozu renovaskularne hipertenzije nije lako postaviti, a ona zahtijeva cijeli niz specijalista. Zbog samog suženja i smanjenog krvnog protoka kroz bubreg (hipoksija) dolazi do aktivacije tzv. hormonskog sustava renin-angiotenzin. Upravo stoga, obično internisti uoče hipertenziju s povećanom aktivnošću renina u serumu. Uz takav nalaz se obično ranije izvodio i tzv. Captopril-test, ali danas je to rijetkost. Tada se postavlja sumnja na mogućnost renovaskularne hipertenzije, a danas se ona najčešće dokazuje ultrazvučnom Doppler pretragom uz mjerenje tzv. resistance indexa (RI) te CT-angiografijom ili, u slučaju znatnije povišenog kreatinina u serumu, MR-angiografijom. Premda, i dalje je zlatni standard dijagnostike digitalna suptrakcijska angiografija (DSA). Ta pretraga dokazuje stenozu bubrežne arterije, ali nam malo govori o stanju funkcije bubrega o čemu više informacija dobijamo iz laboratorijskih testova i ciljane ultrazvučne pretrage bubrežnih arterija i samog bubrega uz mjerenje RI. Upravo u ovom segmentu dijagnostike u prvi plan dijagnostike ulaze radiolozi.

U terapijskom smislu danas se najčešće koristi invazivna radiološka terapija koja uključuje tzv. balon dilataciju suženog mjesta bubrežne arterije i/ili po stavljanje arterijskog stenta sa ciljem proširenja suženja – upravo kao i kod koronarne bolesti. Klasično kirurško liječenje korištenjem raznih „graft“ ili „patch“ tehnika, što pak spada u domenu vaskularne kirurgije, danas je više raritet nego pravilo.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bubreg

Trebam li pričekati sa začećem ako imam bubrežne kamence

Bubreg

Turberkuloza gornjeg mokraćnog sustava

Kad govorimo o gornjem mokraćnom sustavu mislimo na bubreg i ureter (mokraćovod). Robert Koch je 1882. godine otkrio uzročnika tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis) i opisao patogenezu (nastanak) bolesti. Kasnije se uočilo kako tuberkuloza ne napada nužno samo pluća pa se otkrila i tuberkuloza crijeva, ali i genitourinarna tuberkuloza, a taj je izraz upotrijebljen prvi puta tek […]

Bubreg

Pijelonefritis

Pijelonefritis je bakterijska infekcija jednog ili oba bubrega. Najčešći uzročnik infekcija bubrega je E. coli, bakterija koja se normalno nalazi u debelom crijevu, a uzrokuje 90% vanbolničkih te 50% bolničkih infekcija bubrega. Infekcije obično nastaju kad bakterije migriraju iz anusa prema mokraćnoj cijevi, duž mokraćne cijevi u mokraćni mjehur pa opet uzlazno, prema bubregu. Infekciji […]

Bubreg

Policistična bolest bubrega

Bubrezi su praktički najčešći organ u ljudskom organizmu gdje nalazimo ciste. Ciste su šupljine obložene kockastim (kuboidnim) epitelom koje nemaju nikakvu komunikaciju s okolinom, a mogu biti makroskopske i mikroskopske. Neke ciste, osobito one mikroskopske, nastaju zapravo kao proširenje kanalića nefrona (nefron – osnovna, mikroskopska gradivna jedinica bubrežnog tkiva). Druge ciste mogu nastati zatvaranjem komunikacije […]

Bol

Je li moguće da sam ozlijedio bubreg?

Bubreg

Nadomještanje bubrežne funkcije

Katkad se nađemo u situaciji da bubrezi preslabo obavljaju svoje funkcije i potreban je neki od oblika nadomještanja tih funkcija a ponajprije funkcije filtracije krvi koja i jest temeljna zadaća bubrega. Ovdje, naravno, govorimo o dijalizi jer to je jedini pouzdani način filtracije, a time i „pročišćenja“ krvi. Naravno, nikako ne treba na ovom mjestu […]

Iz iste kategorije

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Urologija

Kamenci u prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem. Upravo suprotno od endokrinih žlijezda, poput štitne žlijezde, hipofize, pankreasa ili nadbubrežne žlijezde. Promatrajući u širem kontekstu, i bubreg je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda), baš kao i npr. žlijezde slinovnice. Sve žlijezde s vanjskim izlučivanjem imaju tendenciju stvaranja kamenaca. Tako se kamenci mogu naći u bubregu (lat., […]

Urologija

Testosteron – molim mišljenje

Urologija

Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi […]

Urologija

Blagdanska retencija urina

Već ranije je bilo riječi na ovim stranicama o tome što je retencija urina. Ponovimo! Retencija urina označava nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura (tzv. inkompletna retencija) ili pak potpunu nemogućnost mokrenja (kompletna retencija). Pod pojmom „kompletna“ podrazumijevamo da, čak i nakon nekakvog mokrenja, u mokraćnom mjehuru ostaje volumen urina koji zapravo čini njegov pun kapacitet (400-500 […]

Urologija

Promjena boje kože na penisu – molim savjet kako se toga riješiti.

Urologija

Infekcije mokraćnog sustava

Nikad nije suvišno osvrnuti se na ovu temu jer infekcije mokraćnog sustava (urotrakta ili, kolokvijalno, uroinfekcije) predstavljaju značajan javnozdravstveni problem zbog svoje visoke učestalosti. U hospitalnim (bolničkim) uvjetima to su najčešće infekcije. U ambulantnoj populaciji (izvanbolnička sredina) samo respiratorne infekcije nadmašuju ih svojom učestalošću. Razdioba mokraćnih infekcija može biti prema raznim kriterijima i ima ih […]

Urologija

Osnovni simptomi uroloških bolesti

Postoji pet temeljnih simptoma uroloških bolesti koji nam, u raznim kombinacijama sugeriraju, da bi se moglo raditi o bolesti urogenitalnog sustava. Na slijedeće simptome treba obratiti osobitu pažnju. To su hematurija (pojava krvi u mokraći), bol, oteklina, temperatura i smetnje mokrenja Treba reći kako su ti simptomi uvijek vrlo jasno izraženi i, ukoliko su značajni, […]