Testosteron u urologiji

Testosteron je glavni muški spolni hormon koji se velikom većinom (oko 90% ukupne količine) stvara u testisima dok preostali dio nastaje u nadbubrežnim žlijezdama.

Testosteron je glavni muški spolni hormon koji se velikom većinom (oko 90% ukupne količine) stvara u testisima dok preostali dio nastaje u nadbubrežnim žlijezdama.  Izlučuju ga Leydigove stanice u tkivu testisa na poticaj hormona hipofize. Endokrinolozi i pedijatri se njime bave u okviru raznih razvojnih anomalija i kasnijih stanja smanjene funkcije spolnih žlijezda (u ovom slučaju testisa). Takva su stanja nazvana hipogonadizam ili, točnije, hipogonadizam je samo jedno od obilježja razvojnih anomalija bilo da je njegov uzrok u samim testisima, hipofizi (sekundarni hipogonadizam) ili dijelu mozga zvanom hipotalamus.

Testosteron je bitan hormon za pravilan spolni razvoj i njegovim ponovnim (drugim) lučenjem zapravo započinje pubertet. Prva faza lučenja testosterona odvija se još u maternici u vrijeme embrionalnog razvoja i utječe na pravilnu spolnu diferencijaciju ploda. Taj hormon uspostavlja i održava mnoge funkcije u tijelu muškarca o čemu je bilo govora u prošloj kolumni pod naslovom – andropauza. Tako je, u okviru urološke struke, testosteron iznimno važan za plodnost muškarca što je izravno povezano s  razvojem i funkcijom prostate. Napomenimo ovom prilikom još jednom da je prostata žlijezda namijenjena reprodukciji i nema nikakve skrivene tajne seksualne moći muškarca! Međutim, isto tako je istina da muško dijete kastrirano prije puberteta odnosno, najčešće, oboljelo od nekih bolesti s komplikacijama, kao što je npr. mumps  (parotitis ili zaušnjaci), može kasnije biti trajno neplodno zbog oštećenja testisa (moguća komplikacija zaušnjaka). Slično, oštećenje funkcije testisa može nastati i prilikom izostalog ili zakašnjelog spuštanja testisa u mošnje (skrotum) što se naziva kriptorhizam (u doslovnom prijevodu s grč – „sakriveni testis“). U dječjoj dobi tu bolest medikamentozno liječe pedijatri -endokrinolozi, a dječji kirurzi i urolozi kirurškim putem spuštaju i fiksiraju testis u skrotum. Ta operacija se naziva orchydopexia. U testisu koji se nije na vrijeme spustio u skrotum postoji veća vjerojatnost za kasniji razvoj raka testisa. S druge strane, predpubertalni kastrati ne mogu kasnije oboljeti od raka prostate niti se u njih može razviti uvećanje prostate – benigna hiperplazija prostate (BPH).

Nadalje, normalna funkcija testosterona znatno utječe u kasnijoj dobi muškarca na povećanje prostate i poremećeno mokrenje vezano uz uvećanu prostatu. Zašto se takav scenario ne dešava u svih starijih muškaraca – točan odgovor ne znamo. Upravo jedna skupina lijekova, koju uzima mnogo starijih muškaraca s uvećanom prostatom, inhibitori 5-alfa redukaze, djeluju sprečavajući daljnji rast prostate (finasterid, dutasterid). 5-alfa reduktaza je enzim koji omogućuje prijetvorbu testosterona u njegov aktivni oblik – dihidrotestosteron (DHT), a njegovom blokadom onemogućuju se učinci testosterona na daljnji rast prostate.

Bolesnici u kojih postoji erekcijska disfunkcija (ED) organskog porijekla također mogu „žrtve“ nedovoljnog izlučivanja testosterona. Najčešće se takvi nalaze u skupini muškaraca koji uzimaju lijekovie za bolju potenciju, ali nema zadovoljavajućeg odgovora na lijek. Razlog neučinkovitosti mogu biti seksualne psihološke prepreke ali i smanjena sekrecija testosterona. U takvim situacijama potrebno je odrediti testosteron (slobodni i vezani) te jedan protein (SHBG) koji ga veže i tako čini inaktivnim u serumu. Zbog specifičnosti dnevnog ritma izlučivanja testosterona najbolje je krv za te pretrage izvaditi oko 9 sati i nijem nužno biti natašte.

O odnosu testosterona i raka prostate pisat ću u jednoj od slijedećih kolumni.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Biljni ekstrakt

Tribulus terrestris

Mošnja

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Ejakulacija

Osnove plodnosti muškarca

Građa i funkcija spolnih sustava žene, a osobito muškarca, nisu opće poznate stvari i vrijedno je navesti i opisati barem osnovne pojmove iz tog područja. Spermiji ili spermatozoidi nastaju u tkivu (kanalićima) testisa procesom koji se naziva spermatogeneza. Idealna temperatura za taj proces je nešto niža od uobičajene tjelesne temperature pa su stoga testisi i […]

Bol u trbuhu

Torzija testisa

Testis je organ koji visi na tzv. sjemenoj vrpci (lat., funiculus spermaticus). Funiculus sadrži arterije koje tetstisu dovode oksigeniranu krv i vene koje odvode vensku krv. On sadrži i sjemenovod (lat., ductus defferens), relazivno čvrstu i debelu mišićnu cijev koja svojim kontrakcijama sprovodi spermije iz testisa. Cijeli funikulus je spiralno omotan nitima mišića kremastera čije […]

Estrogen

Testovi na trudnoću

Što je hCG ? Pripada grupi gonadotropina, sama riječ govori da gonadotropini sudjeluju u radu i regulaciji gonada odnosno nadziru funkciju muških i ženskih spolnih žlijezda. Kod žena koje nisu trudne gonadotropine stvara prednji režanj hipofize (adenohipofiza), to su FSH (folikulostimulitajući) i LH (lutenizirajući) hormon. Ti gonadotropini su odgovorni za lučenje hormona estrogena i progesterona […]

Endokrinolog

Testosteron – molim mišljenje

Iz iste kategorije

Urologija

Crvenilo na glaviću – je li to opasno?

Urologija

Što su to sjemeni mjehurići?

Postoje tako organi koji su velikoj većini prosječnog pučanstva potpuno nepoznati. Nikad nisu za njih ni čuli, ne znaju da postoje, a još manje čemu služe, jer svaki organ u tijelu ima svoju funkciju (bila ona nama poznata ili ne). Biološki luksuz ne postoji. Tako smo svi čuli za štitnu žlijezdu (tzv. štitnjača ili lat. […]

Urologija

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Urologija

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Urologija

Nadbubrežne žlijezde

Kirurške bolesti nadbubrežnih žlijezda također su uključene u kirurški interes urologije. Radi se o parnim endokrinim žlijezdama (žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem) koje su smještene uz sam gornji pol oba bubrega. Nazivamo ih još i suprarenalnim (doslovno – nadbubrežnim), ali i adrenalnim (u slobodnijem prijevodu – „onaj koji je uz bubreg“). Lijeva žlijezda je više priljubljena […]

Urologija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Urologija

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Urologija

Koja je povezanost antibiotika i boli u testisu?