Transuretralno liječenje prostate

Benigna hiperplazija prostate (BHP) je jedno od najčešćih benignih oboljenja kod muškaraca. Zavisno od intenziteta kliničkih simptoma, liječenje je u početku najčešće medikamentozno sa alfa antagonistima kao što su tamsulosin ili inhibitori 5-alfa reduktaze poput finasterida ili dutasteridi.

U slučajevima kada se nastavi progresija bolesti sa pogoršanjem kliničkih simptoma brz obzira na medikamentoznu terapiju kod muškaraca sa simptomima inkontinencije, krvi u urinu, retencije mokraće i rekurentnih infekcija urinarnog trakta pristupa se kirurškom liječenju BHP-e. Danas se najviše koristi i pokazala je najbolju efikasnost transuretralna resekcija prostate (TUR) i danas je to glavna metoda operativnog liječenja BHP. Cilj ove metode je da se odstrani po mogućnosti cjelokupno hiperplastično tkivo prostate.

Ova metoda se najviše koristi za odstranjenje adenoma prostate, manje i srednje veličine tj. do 60 grama težine. Iskusni endoskopičari primjenjuju ovu metodu i kod većih prostata tako da se ovom metodom liječi 80-90% adenoma prostate. Primjena ove metode zavisi od više čimbenika: veličine prostate, općeg stanja bolesnika, prisustvo komorbiditeta, te stanje mokraćne cijevi i mokraćnog mjehura. Veličina  prostate je najvažniji čimbenik  pri selekcioniranju kirurških  metoda.

Za TUR prostate prema najidealnije su mali i srednji adenomi, dok iskusniji resekcionisti na ovaj način odstranjuju i prostatu preko 100 grama. Pretili bolesnici i bolesnici sa kardiorespiratornim oboljenjima, te bolesnici sa starijom životnom dobi su najbolji izbor za TUR  liječenje prostate. Posebna prednost ove metode liječenja je mogućnost izvođenja u regionalnoj anesteziji. Za izvođenje TUR koriste se razni tipovi elektroresektoskopa. Dva osnovna dijela resektoskopa su košuljica i radni elementi u  koje spada optika, omča za sječenje i koagulaciju tkiva i sistem za ispiranje.

Kontraindikacije za TUR prostate su akutna inflamatorna oboljenja uretre i mokraćnog mjehura. Isto tako mali kapacitet mokraćnog mjehura nije podesan za ovakav oblik liječenja, a ako je kapacitet mokraćnog mjehura manji od 100 ml takav oblik liječenja je skoro nemoguć  jer tijekom rada je veoma otežana orijentacija operatera. Kod urologa sa malim iskustvom prostate preko 60 grama predstavljaju kontraindikaciju. Produženo trajanje TUR-e prostate praćeno je velikim gubitkom krvi i postoji realna opasnost od znatne itravazacije tečnosti i pojave TUR sindroma.

Značajnija striktura uretre može postati ograničavajući čimbenik za ovu vrstu operacije, mada se najveći broj striktura uspješno razriješi unutarnjom uretrotomijom  neposredno prije operacije. Kod bolesnika sa svježim infarktom ili svježim  cerebrovaskularnim akcidentima, operativni zahvat treba odgoditi na dva do tri mjeseca. U slučajevima kada bolesniku sa BHP predstoji ortopedska operacija , prvo treba napraviti TUR prostate. Poslije velikih kirurških zahvata TUR prostate se mora odgoditi na određeno vrijeme sve do potpunog oporavka. Kod bolesnika koji imaju herniju prvo treba napraviti TUR prostate da bi se spriječila pojava recidiva uslijed izražene dizurije i naprezanja pri mokrenju. Intraoperativne komplikacije mogu biti vrlo ozbiljno, zato je vrlo važno pravovremeno prepoznavanje i njihovo zbrinjavanje.

Najznačajnije intraoperativne komplikacije su krvarenje, perforacija mokraćnog mjehura i intravazacija sa tečnosti za ispiranje. Postoperativno kritični momenti su neposredno nakon operacijskog zahvata, kada je potrebno često mjerenje vitalnih funkcija te kontrola rada katetera i sistema za ispiranje mokraćnog mjehura a koji omogućuje ispiranje krvi iz prostatične lože i sprječava formiranje koaguluma krvi. Kateter se vadi iz mokraćnog mjehura nakon 48-72 sata nakon operacije kada se urin u cijelosti izbistri.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alkohol

Terapija za urinarnu infekciju i alkohol

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Iz iste kategorije

Urologija

Bezbolna kvržica na testisu – što je to?

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Kamenci u prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem. Upravo suprotno od endokrinih žlijezda, poput štitne žlijezde, hipofize, pankreasa ili nadbubrežne žlijezde. Promatrajući u širem kontekstu, i bubreg je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda), baš kao i npr. žlijezde slinovnice. Sve žlijezde s vanjskim izlučivanjem imaju tendenciju stvaranja kamenaca. Tako se kamenci mogu naći u bubregu (lat., […]

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]

Urologija

Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi […]

Urologija

Blagdanska retencija urina

Već ranije je bilo riječi na ovim stranicama o tome što je retencija urina. Ponovimo! Retencija urina označava nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura (tzv. inkompletna retencija) ili pak potpunu nemogućnost mokrenja (kompletna retencija). Pod pojmom „kompletna“ podrazumijevamo da, čak i nakon nekakvog mokrenja, u mokraćnom mjehuru ostaje volumen urina koji zapravo čini njegov pun kapacitet (400-500 […]

Urologija

Kronični nebakterijski prostatitis – molim mišljenje i savjet za liječenje

Urologija

Turberkuloza gornjeg mokraćnog sustava

Kad govorimo o gornjem mokraćnom sustavu mislimo na bubreg i ureter (mokraćovod). Robert Koch je 1882. godine otkrio uzročnika tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis) i opisao patogenezu (nastanak) bolesti. Kasnije se uočilo kako tuberkuloza ne napada nužno samo pluća pa se otkrila i tuberkuloza crijeva, ali i genitourinarna tuberkuloza, a taj je izraz upotrijebljen prvi puta tek […]