Uroinfekcije su najčešće bakterijske infekcije odrasle dobi. Obuhvaćaju niz sindroma i bolesti koje se razlikuju po lokalizaciji, etiologiji i epidemiologiji, anatomiji i funkcionalnom statusu mokraćnog sustava.

S izuzetkom spolno prenosivih uzročnika, uzročnici urogenitalnih infekcija pripadaju fiziološkoj mikroflori zbog čega je ponekad teško razlučiti da li je izolirani mikroorganizam pravi patogen ili je to kontaminacija fiziološke flore. Osnova dijagnostike uroinfekcije je urinokultura (tj.nalaz signifikantne bakteriurije- bakterija više od 10⁵ cfu/ml).

Uzročnik uroinfekcije može biti bilo koja bakterija, međutim zbog lakšeg razumijevanja i terapijskog pristupa uzročnici infekcija se dijele na:

• primarne – uzrokuju upale i kod normalnog urotrakta (80 % uzročnika čini E.colli)
• sekundarne – uzrokuju uroinfekciju kada postoji još neki predisponirajući čimbenik za razvoj uroinfekcije (Enteroccocus spp., Ps. aeruginosa spp., Proteus spp.), rezistentni mikroorganizmi su najčešće bolnički sojevi (Enterobacter spp., Serratia spp., Citrobacter freundii).

Ispravno liječenje obuhvaća ispravnu interpretaciju laboratorijskih nalaza u sklopu kliničke slike budući da sam nalaz bakteriurije ne znači nužno i infekciju.

Budući da se infekcije iz donjeg dijela mokraćnog sustava brzo šire na bubrege i obrnuto, a  istraživanjima je utvrđeno da 1/3 svih pacijenata sa simptomima akutnog cistitisa ima klinički zahvaćen bubreg  značajno je pravodobno i učinkovito liječenje svih akutnih infekcija nekompliciranih cistitisa s ciljem nestanka kliničkih simptoma i liječenje infekcije.

S obzirom na sve gore navedeno provedeno je u ambulanti obiteljske medicine Garešnički Brestovac praćenje učinkovitosti  pojedinih antibiotika, uvedenih empirijski na osnovi kliničkih simptoma akutnih nekompliciranih infekcija donjeg urotrakta (dizurija, polakisurija, urgencija, suprapubična bol, temp. manja od 37.5°C u trajanju kraćem od 7 dana) u žena generativne dobi u ambulanti obiteljske medicine Garešnički brestovac u periodu od 3 mjeseca pri čemu je glavni kriterij bio izraženost simptoma ,a učinak terapije se provjeravao nalazom urinokulture 5-7 dana nakon završetka antibiotske terapije.

Empirijski je u 70% praćenih žena u ambulanti obiteljske medicine Garešnički Brestovac s simptomima nekomplicirane akutne upale donjeg urotrakta uz opće mjere (hidracija, mirovanje, analgetici, antipiretici) bio uveden antibiotik cefaleksin u dozi 2x 1 gram kroz 7 dana, a u 10 % slučajeva antibiotik nitrofurantoin 2×100 grama kroz 7 dana.

Od svih pacijentica uključenih u praćenje u ambulanti Garešnički Brestovac simptomi akutne uroinfekcije su nestali u 90% slučajeva, a u 10% su nakon provedene terapije ostale blaže dizur.tegobe. Nakon napravljene kontrolne urinokulture/bakteriološka obrada urina nakon provedenog liječenja antibiotikom/ u 5% pacijentica praćenih u ambulanti Garešnički Brestovac   nalaz je  pokazao da empirijski ordiniran antibiotik nije odgovarao nalazu urinokulture to jest nije izliječio uroinfekciju/, a u preostalih 5% praćenih pacijentica u kontrolnom ej nalazu urinokulture bilo više vrsta bakterija.

Na osnovi provedenog praćenja pacijentica u ambulanti Garešnički Brestovac može se zaključiti da je empirijsko uvođenje antibiotika kod simptomatskih akutnih nekompliciranih upala donjeg urotrakta opravdano:

• kako zbog sprječavanja mogućih komplikacija i širenja upale na gornje mokraćne putove,
• što bržeg izlječenja i pomoći pacijentima,
• tako i zbog uštede financijskih sredstava izbjegavanjem provođenja nepotrebne dijagnostičke obrade i skraćivanjem trajanja bolovanja.