Rođen je Splitu 1983. godine, gdje je završio osnovnu i srednju Zdravstvenu školu, smjer fizioterapeutski tehničar. Medicinski fakultet je završio 2007. godine u Zagrebu, a 2015. godine je u istom gradu specijalizirao fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.
Rehabilitacijska medicina mu je još od srednje škole bila područje interesa, a kako je u tom području stekao i svoje prvo iskustvo, izbor navedene specijalizacije bio je prirodan. Trenutno završava doktorski studij pri Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja rehabilitacije traumatskih ozljeda kralježnične moždine.
Od 2015. godine radi u području neurološke i ortopedske rehabilitacije, odnosno s pacijentima koji su imali ozljedu mozga, kralježnične moždine ili multitraumu. Od 2018. godine ima zvanje primarijusa. Kao vanjski suradnik radi i na rehabilitaciji bolesnika s kroničnom boli, kao i na programu Vlade Kraljevine Norveške o zdravlju na radnom mjestu.
Posljednjih 10 godina djeluje kao stručni suradnik za Belupo na portalu Zdravo budi.
Uzrok nastanka bolesti Patofiziologija sindroma pečenja u ustima je uglavnom nepoznata i najvjerojatnije se manifestira kao posljedica višestrukih čimbenika, uključujući interakciju psihološkog stanja s fiziološkim čimbenicima. Budući da sindrom pečenja u ustima primarno utječe na žene u postmenopauzi, neki istraživači su sugerirali da promijenjene razine ženskih spolnih hormona u razdoblju od perimenopauze do postmenopauze mogu […]
Uvod Sindrom pečenja u ustima (eng. Burning mouth syndrome, BMS) je nelagoda ili bol, nepoznatog uzroka, koja pogađa bolesnike s klinički normalnom sluznicom usne šupljine, dakle u odsutnosti bilo kakve organske bolesti. To je prvenstveno dijagnoza isključenja koja se temelji na subjektivnim simptomima. Bolesnici sa sindromom pečenja u ustima također mogu imati subjektivno suhoću u […]
Farmakološko liječenje. Često su potrebni lijekovi za akutno i kronično liječenje boli kod hemofilne artropatije. Prikladnost odabranog lijeka ovisi o intenzitetu boli i profilu nuspojava svakog lijeka osobno. Kao i za druga mišićno-koštana stanja lijekove za ublažavanje boli treba koristiti tako da se krene od lijekova slabijeg djelovanja i niže incidencije nuspojava kao što su […]
Kirurško liječenje. Za otvorenu artrodezu mogući su različiti pristupi: prednji, bočni i stražnji. Ovaj pristup liječenju hemofilne artropatije kod zgloba gležnja je pokazao dobre rezultate. Konkretno se misli na dugotrajno ublažavanja bola, funkcionalnost zgloba, korekcija deformiteta, prevencija krvarenja i poboljšanje kvalitete života. Otvorena artrodeza je pokazala nisku stopu komplikacija kao što su odgođeno srastanje kosti, […]
Budući da je hemofilija bolest koju karakterizira nedostatak faktora zgrušavanja krvi, prva linija liječenja je primjena faktora zgrušavanja krvi, koji sprječavaju ponovno krvarenje i posljedično tome nastanak artropatije. Liječenje artropatije predstavlja drugu liniju terapije kojoj treba pristupiti kada je hemofilna hemartroza (krvarenje u zglobu) rezultirala promijenama u zglobu. Liječenje može biti konzervativno (nekirurško) i kirurško […]
Kompjutorizirana tomografija (CT) Kompjuterizirana tomografija vrlo je osjetljiva u otkrivanju promjena na kostima, ali ne može dati detaljne podatke o zahvaćenosti mekih tkiva, a zahtijeva veliku količinu zračenja bolesnika i zbog toga se ne koristi često u dijagnostici ove bolesti. Magnetska rezonancija (MR) Magnetska rezonancija omogućuje ranu procjenu zahvaćenosti mekih tkiva, koštanih cista i oštećenja […]
Kao česta komplikacija hemofilije dolazi do oštećenja zglobova u obliku kronične artropatije koja se razvija kao posljedica ponavljanog krvarenja u zglobovima. Kada dođe do akutnog krvarenja u zglob, količina krvi premašuje resorpcijski kapacitet sinovijalne membrane, tako da ona ne može u potpunosti ukloniti krv iz zglobnog prostora. Tada dolazi do razgradnje krvi u zglobu. Ovi […]
Uzroci i učestalost nastanka bolesti. Višestruki čimbenici pridonose razvoju i progresiji artropatije u bolesnika s hemofilijom, i samim time objašnjavaju raznolikost u kliničkoj slici. Teži oblik bolesti s postotkom nefunkcionalnog faktora zgrušavanja krvi ispod 1% ima više učestalija krvarenja. Svaki porast razine faktora u plazmi od 1% bio je povezan sa smanjenjem učestalosti krvarenja od 18%. […]