Aritmije

Pozdrav,

Imam 33 godine, muško, normalne građe, nepušač. Dugi niz godina sam imao problema s aneksioznošću i nervozom. Vrlo brzo bih se uzbuđivao oko dosta stvari u životu gdje bi mi puls redovno skočio. Prije par godina nakon jednog stresnog događaja u vožnji mi je počelo preskakati srce, panika je je učinila svoje i odvezen sam u bolnicu s pulsom 170 i aritmijom. Nakon obrade i dovođenja situacije u normalu pušten sam kući s preporukom da obavim pretrage. Vrlo brzo sam uradio ultrazvuk, ekg i nakon toga holter ekg, također i hormone štitnjače. Svi nalazi su bili uredni, za holter je kardiolog rekao kako je savršen nalaz. U to vrijeme sam pio 1/4 tablete Nebilet. S vremenom sam tablete prestao piti. U tom periodu od godinu i pol slična situacija se ponovila 3 puta, ne tolikog intenziteta jer sam već znao o čemu se radi pa nisam toliko paničario, ali uvijek je vrlo neugodno slušati i osjećati nepravilan rad srca. Svaki put se to dogodilo nakon stresnih događaja, ali nikad nisam imao neke popratne simptome tipa vrtoglavice, gušenja ili sl. Jednom mi se desilo i u sred rekreacije na malom nogometu. Vjerujem da osjetim i najmanji trzaj srca i instant reagiram na njega. Ponekad imam osjećaj kao na mi neki zrak struji kroz jednjak i tada kada opipam puls osjetim lagano nepravilan ritam na par sec. Sve to mi je dosta promijenilo život, počeo sam osluškivati rad srca svakodnevno, osjećam puls dok ležim u raznim dijelovima tijela. Peti, kažipstu, bicepsu itd. Sve je fokusirano na srce. Prije sam redovno išao u teretanu i nogomet rekreavijski, a sada se nikako ne mogu opustiti, samo sam fokusiran na srce i cekam kad ce se dogoditi aritmija. Inace nemam problema u zivotu, sretno sam oženjen, imam posao, prijatelje, ali imam ovoga neprijatelja koji mi zagorčava život. Najveći problem mi je dan nakon neke fešte i konzumiranja alkohola. Društven sam čovjek i često s prijateljima vikendom uživam u hrani i vinu, ali svaki put kad se sutradan probudim suočim se s takihardijom. Srce mi lupa sigurno 100 ili vise otkucaja par sati, a ponekad to prijeđe i u preskoke srca takve da ne smijem promjeniti položaj tijela jer ih odmah osjetim i pojave se. Posebno u ležećem i sjedećem položaju. Kako da to promijenim?Popravim. Mislim da sam premlad da se navikavam na tablete, a opet u takvim situacijama teško si mogu pomoći. Kakva su vam iskustva što se tiče toga?Ispričavam se na podužem tekstu i hvala na odgovoru.

25.5.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Trebali biste napraviti holter srca bez terapije Nebiletom i ergometriju kako bi se točno dobio uvid o kakvim aritmijama se radi.
Ukoliko ih ova mala doza Nebileta od 1/4 tbl sprječava , vaš kardiolog će vjerojatno savjetovati da ga uzimate.
Alkoholna pića mogu kao i pušenje potaknuti poremećaje ritma raznog oblika. Stoga savjetujem da izbjegavate konzumaciju alkohola, kao i pasivno pušenje (pretpostavljam da ne pušite).
S druge strane anksioznost treba liječiti, pa se obratite psihoterapeutu.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?