Probadanje u prsima i bol u ljevoj ruci

Pozdrav znaci vec oko 2 godine me probada u prsima tocnije ljeva strana bol se ponekad siri i na ljevu lopaticu i u ljevu ruku.. nocas me pocelo probadat ispod ljeve dojke i onako gore kao da me zaboli bas i dojka.. nekad me zna zabolit i bol traje i po par dana znaci boli me bas ljeva strana i ljeva ruka ponekad i vrat i osjecam se jako umorno i kao da na trenutke ostajem bez zraka i kao da me pluca bole.. isla sam par puta i kod doktorice ona me samo poslusa i napravi ekg i kaze da je sve u redu nikad me nije slala na pretrage.. inace sam cesto pod stresom i prepisala mi je normabele od 2 mg i rekla mi je kao kad me pocne bolit da to popijem i sad zadnji put kad me pocelo probadat ja sam 5 dana po 3 tablete na dan pila i to mi nije nista pomoglo..sad je prestalo na par dana i sad me pocelo probadat bas onako ispod ljeve dojke.. inace imam 21 god i visoka sam 155 i 57 kg .. ponekad imam i zgaravicu i ceste mucnine.. pa bih vam bila zahvalna ako bi mi mogli dati savjet sta dalje da li je moguce da je srce ili nesta drugo i dali ja mogu otisi kod svoje dr i traziti znaci da me salje na pretrage jer ona ocito ne misli.. hvala ljepa na odgovoru ljep pozdrav

8.6.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Ako imate samo probadanje u prsima tada to obično nije znak bolesti srca. U dobi od 21 godine nije uobičajeno da imate bolest srca i da ona uzrokuje Vaše poteškoće. Bolesti želuca, duže sjedenje uz nepravilan položaj tijela te nedostatak svakodnevne tjelene aktivnosti mogu uzrokovati probadanje u prsima. Također bolesti dišnog sustava mogu uzrokovati probadanja u prsima, ali je tada obično prisutan i kašalj ili povišena tjelesna temperatrura. Može Vam Vaša liječnica prepisati lijekove koji će Vam ublažiti ili ukloniti želučane tegobe. Preporučam Vam da pokušate ukloniti uzrok stresa kojem ste izloženi. Vjerujem da će Vam ovi savjeti biti od koristi te da će te riješiti zdravstvene probleme i osjetiti poboljšanje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Možet eli mi očitati nalaz – MSCT koronarografija

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Ubrzana srčana frekvencija – treba li se zabrinuti?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]