Ponovno otvaranje rane

Poštovani, zbog pojave pilonidalnog sinusa imao sam operaciju prije 6 mjeseci. Nakon zacjeljivanja (koje je trajalo oko 3 mjeseci) rana se već dva puta ponovo otvorila, promjera 3-4 milimetara i dubine 2-3 milimetara, svaki put izlazi bijeli gnoj u malim količinama. Nakon svakog otvorenja otišao sam na pregled kod kirurga koji je napravio operaciju. On samo dezinficira ranu, a ja moram tuširati ranu do ponovnog zacjeljivanja. Konkretan odgovor na pitanje zašto se to događa nisam dobio. Zanima me vaše mišljenje i da li je to normalan proces oporavka. lp

16.12.2020

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Kirurške metode su metode izbora kod liječenja pilonidalne bolesti u kroničnoj fazi jer pokazuju dugoročno bolje rezultate od konzervativnih metoda. Postoje brojni kirurški zahvati i tehnike, ali i pojedine modifikacije samih njih. Najučestaliji postupak pri operaciji pilonidalnog sinusa je ekscizija sa sekundarnim cijeljenjem pri čemu prosječni broj dana potrebnih za cijeljenje obično premašuje mjesec dana. Pregledom literature nalaze se brojne druge metode liječenja pilonidalnog sinusa kao što su endoskopsko liječenje pilonidalnog sinusa (EPSiT), ispunjavanje sinusa fibrinskim ljepilom, fasciokutani režnjevi te drugi režnjevi poput Karydakisova asimetričnog režnja, Limbergov rotacijski i drugo. Unatoč tome što se točan uzrok ove bolesti ne zna, postoje brojne teorije o njezinom nastanku. Jedna teorija kaže da je ova bolest urođena. Prema toj teoriji, smatra se da je uzrok pilonidalne bolesti zapravo ostatak uropigične žlijezde, medularnog kanala ili repa u čovjeka. Teorije koje govore da je pilonidalna bolest ipak stečena smatraju da uslijed trenja između gluteusa prilikom hoda ili stajanja, dlake ulaze u epitelnu udubinu u procjepu između gluteusa i tamo djeluju kao strano tijelo. Osim toga, povišen BMI jedan je od vodećih rizičnih čimbenika za nastanak pilonidalnog sinusa. U prevenciji budućih recidiva ove bolesti može pomoći regulacija tjelesne mase kao i izbjegavanje predugog sjedenja. O raspoloživim kirurškim intervencijama i njihovim modifikacijama u što efikasnijem uklanjanju ovih tegoba, posavjetujete se s nekim renomiranim kirurgom na ovom području. Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Proteini

Kako se udebljati?

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteViše od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Mononukleoza

Infektivna mononukleoza – ‘bolest poljupca’

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteInfektivna mononukleoza je zarazna bolest uzrokovana Ebstein-Barr virusom. Čovjek je jedini prirodni domaćin ovog virusa, a bolest se širi neposrednim kontaktom sa slinom oboljelog. Najčešće obolijevaju adolescenti i mlađi odrasli, a bolest se popularno naziva i ‘bolest poljupca’. Uzročnik infektivne mononukleoze Sindrom infekcijske mononukleoze najčešće je uzrokovan virusima, na prvom je mjestu Ebstein-Barr virus (EBV), […]

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Cluster glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCluster glavobolja je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija za koju su karakteristični napadaji u nakupinama (eng. cluster) s tendencijom periodičkog ponavljanja nakon slobodnog intervala. To znači da se glavobolja javlja svakodnevno, obično u noćnim satima kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, nakon čega prestaje te se ponavlja ciklički u slično doba godine. Poznata je […]

Obiteljska medicina

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?