Zdravlje

Dobar dan imao sam rizicni sex i poslje 4tjedna dobio sam gnojnu anginu ,temp,uvećani limfni čvorovi, noćno znojenje dali su mi Sumamed antibiotik temp mi je nestala i glavobolja no krajnici su i dalje bili otečeni poslje sam pio amokscilin i tek tada sam ozdravio. Bojim se onog najgoreg . da je to Hiv.

15.10.2016

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Rizični spolni odnos svakako je razlog da se testirate na HIV i druge spolne bolesti te tako otklonite dvojbe u pogledu moguće zaraze, odnosno provedete eventualno potrebno liječenje. Vaša briga je izraz odgovorne osobe koja brine o vlastitom zdravlju a time i o zdravlju drugih osoba s kojima ćete u budućnosti ostvariti intiman kontakt. Obratite se u Referentni centar za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om, Klinika za infektivne bolesti «Dr. Fran Mihaljević», Mirogojska 8 u Zagrebu. Ponedjeljkom od 15.30 – 19.30 radno je vrijeme popodnevne klinike namijenjene osobama muškog spola. Za dodatne informacije možete nazvati brojeve 01/ 4678-243 ili 01/2826-147 od 8.00-18.30 ili se prethodno informirati na sljedećoj web adresi: http://huhiv.hr/popodnevna-klinika/

Muškarci se mogu testirati na: HIV, hepatitis B i C, klamidiju, gonoreju, sifilis i dr. Za prvi i kontrolne preglede NISU potrebne uputnice od nadležnog liječnika niti uputa od drugih specijalista. Namijenjena je osobama muškog spola koji su imali, imaju ili misle da bi mogli imati neku spolno prenosivu bolest ili naprosto žele provjeriti da li su pod rizikom od takve bolesti.

Putem brzih testova iz sline moguće je testirati se na HIV i hepatitis C (anonimno i besplatno) u CheckPoint Zagreb, Domagojeva 10. Radno vrijeme: pon, sri, pet 16.00 – 19.30. Telefon: 0800 448 767 www.huhiv.hr/checkpoint

 

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bolest

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Liječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Više od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Bolest

Infektivna mononukleoza – ‘bolest poljupca’

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Infektivna mononukleoza je zarazna bolest uzrokovana Ebstein-Barr virusom. Čovjek je jedini prirodni domaćin ovog virusa, a bolest se širi neposrednim kontaktom sa slinom oboljelog. Najčešće obolijevaju adolescenti i mlađi odrasli, a bolest se popularno naziva i ‘bolest poljupca’. Uzročnik infektivne mononukleoze Sindrom infekcijske mononukleoze najčešće je uzrokovan virusima, na prvom je mjestu Ebstein-Barr virus (EBV), […]

PAPA-test

Imam li HPV?

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]

Obiteljska medicina

Lezija – molim savjet i mišljenje

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Obiteljska medicina

RTG srca i pluća – molim pojašnjenje

Obiteljska medicina

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]

Obiteljska medicina

Hepatitis B i C

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Hepatitis je virusna upala jetre koja dovodi do oštećenja i uništenja jetrenih stanica. Može biti kratkotrajan (akutni) i dugotrajan (kronični). Virusi hepatitisa označavaju se slovima od A do G. Treba napomenuti da se uzrok hepatitisa ponekad ne može objasniti, što upućuje na to da neki virusi još nisu otkriveni. Kronični hepatitis B i C, u […]

Obiteljska medicina

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Arterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]