Prevencija moždanog udara umjerenim pijenjem crnog vina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prekomjerno konzumiranje alkohola ima za posljedicu alkoholizam, povišeni krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu, moždani udar, maligne bolesti, suicid i prometne nezgode, uz borojne socijalne i obiteljske probleme.

Alkoholna pića imaju relativni zaštitni učinak u nastajanju ateroskleroze ili akumulaciji masti u plaku krvne žile. Umjerenim pijenjem smatra se jedan do dva pića dnevno. Standardnim pićem smatra se 1.5 oz likera, 5 oz vina, ili 12 oz piva.

Etanol i njegovi pripravci u malim količinama imaju zaštitnu ulogu u prevenciji moždanog udara, međutim crno vino ima dodatni zaštitni učinak od moždanog udara.

Ateroskleroza počinje kada je ograničena relaksacija ili vasodilatacija krvnih žila. Istraživanja pokazuju da polifenoli u crnom vinu, kao što su flavonodi i resveratrol, usporavaju nastanak i progresiju ateroskleroze. Alkohol i polifenoli koje nalazimo u crnom vinu povoljno utječu na dušični oksid (NO) i posljedično pomažu relaksaciju krvnih žila.

NO djeluje protektivno na oštećenu krvnu žilu, inhibirajući adheziju upalnih stanica na žilnu stijenku, i ograničavajući aktivnost staničnih djelova odgovornih za zgrušavanje krvi.

Znanstvenici su potvrdili da umjereno pijenje crnog vina, jednu do dvije čaše vina, značajno smanjuje rizik od moždanog udara. Jedno do dva pića na dan uzrokuje porast HDL-kolesterola tzv. “dobri” kolesterol. Ovaj “dobri” HDL kolesterol omogućuje povrat “lošeg” LDL-kolesterola u cirkulaciju i onemogućava njegovu ugradnju u masni plak.

Fenoli u crnom vinu antioksidativnim djelovanjem sprečavaju nastanak masnog plaka. Antioksidansi ograničavaju rani nastanak aterosklerotskog plaka i njegovo stvaranje. Crno vino smanjuje ulogu proteina promotora ateroskleroze. Alkohol i polifenoli sadržani u crnom vinu pokazuju antikoagulacijsko ili antitrombotsko djelovanje. Alkohol ima blago djelovanje na proteine koji potiču formiranje ugruška, kao što su fibrinogen, von Willebrandov faktor i faktor VII.

Utvrđeno je da pijenje dvije čaše crnog vina na dan štiti mozak od oštećenja uzrokovanog moždanim udarom. Crno vino odnosno supstance koje nalazimo u njemu kao što su resveratrol sprečavaju stvaranje ugrušaka u krvi, odnosno smanjuju veličinu ugruška i smanjuju rizik od moždanog udara. Crno vino sadrži otprilike 5 mg/l resveratrola, a dvije čaše vina sadrže zadovoljavajuću količinu.

Istraživanja na životinjama pokazala su da resveratrol prevenira propadanje ili smrt moždanih stanica. Resveratrol je antioksidans koji se veže sa štetnim slobodnim radikalima i krajnji rezultat je smanjenje očekivanog oštećenja mozga nakon moždanog udara za 40%.

Isto tako, resveratrol blago smanjuje nivo kolesterola u krvi i utječe na njegovu funkciju. Resveratrol može djelovati neuroprotektivno stimulirajući formiranje ili oslobađanje dušičnog oksida (NO) koji povećava protok krvi kroz mozak.

Ljudi koji piju tri ili više alkoholnih pića dnevno imaju signifikantno veći rizik od moždanog udara. Smanjeni rizik od moždanog udara utvrđen je u populaciji koja pije jednu do dvije čaše crnog vina svako drugi dan.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako si pomoći kod bolova u koljenima?

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Što učiniti po pitanju povišene temperature?

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]