O dijetama općenito

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U ljeto smo već zakoračili, stoga i ne čudi pregršt informacija u  medijima o debljini i mršavljenju.

Često se nude savjeti kako izgubiti višak kilograma uz savršene metode i idealne dijete koje će u vrlo kratkom roku dovesti korisnika do željenog rezultata, a to je gubitak što većeg broja kilograma u što kraćem roku.

Znanost podupire cilj gubitka od 5 do 10% tjelesne mase u roku od 6 mjeseci uz obavezno održavanje postignutog rezultata u trajanju od najmanje dvije godine. Iako postoje različite metode mršavljenja, temeljnim pristupom i dalje se smatra promjena načina života, i to tjelovježbom i dobro isplaniranim i uravnoteženim redukcijskim dijetama.

Osnovno pravilo svih dijeta glasi da energetski unos mora biti manji od potrošnje energije kako bi došlo do gubitka tjelesne mase. U skupinu redukcijskih dijeta pripadaju tzv. izbalansirana dijeta koja se temelji na unosu od 1000 do 1200 kcal na dan te individualno planirana kojoj je osnovni princip ukupni manjak od 500 kcal/dan u odnosu na prosječni dnevni unos te osobe.

Vrste dijeta

Dijete sa smanjenim kalorijskim unosom dijele se na vrlo niskokalorijske dijete (manje od 800 kcal/dan) i niskokalorijske dijete (800 – 1500 kcal/dan). Vrlo niskokalorijske dijete koriste se samo u slučajevima kada je potreban brz gubitak tjelesne mase i to pod strogom kontrolom liječnika.

Dijetni režimi mogu se podijeliti u nekoliko skupina s obzirom na restrikciju unosa pojedinih makronutrijenata. Dijeta sa smanjenim unosom masnoća podrazumijeva da postotak ukupnih kalorija dnevnog unosa podrijetlom iz masnoća manji od 30%. Ako je taj postotak manji od 15% tada se radi o dijeti s jako smanjenim udjelom masnoća. Ovakav dijetalni pristup smatra se učinkovitim za redukciju tjelesne mase, no problem je što sniženje postotka masnoće u prehrani dovodi do povećanja unosa kalorija iz skupine ugljikohidrata. Preveliki unos ugljikohidrata može dovesti do povećane razine triglicerida i sniženja zaštitnog HDL kolesterola u krvi čime se povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Restrikcija ukupnog unosa ugljikohidrata na između 20 i 60 g je glavna značajka dijete sa smanjenim unosom ugljikohidrata. Atkinsonova i South Beach dijeta su primjeri takvog dijetnog režima jer imaju strogo definirane dnevne unose ugljikohidrata.

Osnovni princip dijete s niskim glikemijskim indeksom je pridržavanje unosa uravnoteženog omjera nutrijenata i to 40% iz ugljikohidrata, 35% iz masnoća i 25% iz proteina. Takav dijetni pristup poseban naglasak stavlja na upotrebu namirnica niskog glikemijskog indeksa poput svježeg voća i povrća, a isključuje upotrebu namirnica visokog glikemijskog indeksa poput voćnih sokova, rafiniranih žitarica i slatkiša.

Dijeta s visokim udjelom proteina ograničava konzumaciju ugljikohidrata na unos između 20 i 60 g dnevno. Smanjeni unos ugljikohidrata se nadoknađuje povećanim unosom proteina i masti i upravo je ta činjenica probudila svijest o mogućim posljedicama takvog režima na zdravlje.

Određene dijete se mogu svrstati u skupinu poznatih komercijalnih dijeta koje su vrlo zastupljene i popularne, a odlikuje ih kombinacija restrikcije ukupnog kalorijskog unosa i pojedinih makronutrijenata. Neke se poznate dijete pridržavaju stručnih savjeta no, većina ih zastupa alternativna stajališta. Znanstvenici savjetuju kritičko pristupanje takvim dijetama zbog toga što ponekad pridržavanje ekstremnih režima prehrane može ozbiljno narušiti zdravlje. Stoga je, bez obzira na jednostavnost i nevjerojatne rezultate koje pojedina dijeta obećaje, procesu mršavljenja nužno pristupiti logički uz savjetovanje i nadzor stručne osobe.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijeta

Još jedan razlog zašto popularne ekstremne dijete nisu dobra ideja

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijete s niskim sadržajem ugljikohidrata i masti postaju sve popularnije kao pomoć u gubitku suvišnih kilograma, ali i za poboljšanje razine glukoze u krvi. Međutim, dugoročni učinci ovih načina prehrane na životni vijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Poznato je da ekstremne prehrambene navike, posebice kada je u pitanju ograničenje unosa ugljikohidrata i masti, mogu povećati […]

Gubitak kilograma

Kako izgubiti kilograme?

Dijeta

Što je „low FODMAP“ dijeta i kada se preporučuje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFODMAP je akronim za fermentabilne oligosaharide, disaharide i monosaharide te poliole. Jednostavnijim rječnikom, FODMAP je veliki razred različitih vrsta ugljikohidrata koji se sastoje od kraćih lanaca šećera koji se ne mogu u potpunosti apsorbirati u tankom crijevu. Uobičajenom prehranom unesemo između 15 i 30 g fermentabilnih ugljikohidrata svakog dana. Fermentabilni oligosaharidi su fruktooligosaharidi, inulin te […]

Dijeta

Kvalitetnim snom do željene tjelesne mase

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteŽelite li izgubiti više masnog tkiva? Zaboravite na čarobne napitke za ‘sagorijevanje kalorija’ te popularne rigorozne dijete i za početak si osigurajte 8 sati kvalitetnog sna i na taj način lakše ostvarite cilja.

Najbolja dijeta

Znanstvenici usporedili dijete za mršavljenje i otkrili postoji li idealna dijeta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNajnovije istraživanje objavljeno u uglednom časopisu Nutrition bavilo se usporedbom najpopularnijih dijeta za mršavljenje s ciljem otkrivanja koje su dijete najuspješnije. U nastavku saznajte postoji li najbolja dijeta i je li to ketogena, bezglutenska dijeta ili povremeni post.

Dijeta

Smršavila sam 20 kg unazad godinu i pol – je li to zabrinjavajuće?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Uskršnji doručak pod povećalom – saznajte možemo li uskršnji doručak smatrati uravnoteženim obrokom?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUskrs je vrijeme radosti, obiteljskog okupljanja i uživanja u hrani. Među brojnim tradicijama, uskršnji doručak zauzima posebno mjesto. Na stolu se nalaze šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren i kolači te još pokoja delicija. No, jeste li se ikada zapitali – je li taj obrok, uz sve svoje okuse i simboliku, zaista uravnotežen s nutricionističkog […]

Nutricionizam

Prehrana i zdravlje pluća

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePluća su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu jer omogućuju prijenos kisika u krvotok i uklanjanje ugljikova dioksida iz organizma. Dosadašnja saznanja ukazivala su na to da je glavni čimbenik rizika za razvoj karcinoma pluća pušenje. Godinama su javnozdravstvene kampanje bile usmjerene upravo na prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima, što je uistinu značajno […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Što su lektini i jesu li opasni?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLektini ili hemaglutinini raznolika su obitelj proteina koji vežu ugljikohidrate i koji se nalaze u gotovo svim organizmima, uključujući biljke, životinje i mikroorganizme. Ovi proteini/glikoproteini posjeduju jedinstvenu sposobnost reverzibilnog vezanja na specifične ugljikohidratne dijelove na površinama stanicama. Ova sposobnost omogućuje im da povezuju stanice, što može dovesti do “sljepljivanja” crvenih krvnih stanica (aglutinacije). Zbog svoje […]

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?