Što je „low FODMAP“ dijeta i kada se preporučuje?

FODMAP je akronim za fermentabilne oligosaharide, disaharide i monosaharide te poliole. Jednostavnijim rječnikom, FODMAP je veliki razred različitih vrsta ugljikohidrata koji se sastoje od kraćih lanaca šećera koji se ne mogu u potpunosti apsorbirati u tankom crijevu. Uobičajenom prehranom unesemo između 15 i 30 g fermentabilnih ugljikohidrata svakog dana.

Fermentabilni oligosaharidi su fruktooligosaharidi, inulin te galaktooligosaharidi, a namirnice u kojima ih najčešće možemo pronaći su pšenica, raž i svi njihovi proizvodi, različito voće i povrće poput luka, češnjaka, brokule i cikle te mahunarke (grah, leća, soja, slanutak). Najpoznatiji fermentabilni disaharid je laktoza, odnosno mliječni šećer koji se nalazi u kravljem mlijeku, mekanim sirevima, sladoledu i jogurtu. Važno je naglasiti kako tvrdi sirevi ne sadrže laktozu. Fruktoza je najučestaliji fermentabilni monosaharid, a glavni izvori su različito voće poput jabuke, kruške, lubenice, te med i različiti zaslađivači poput agavinog sirupa. Također, velike doze fruktoze sadrže i voćni sokovi te sušeno voće. Fermentabilne poliole možemo pronaći u različitom voću i povrću poput jabuka, breskvi, kupina, šljiva, trešanja, avokada, gljiva i cvjetače te zaslađivačima poput sorbitola, manitola, izomalta, maltitola i ksilitola.

Zašto FODMAP uzrokuje gastrointestinalne smetnje?

Za većinu ljudi, unos namirnica bogatih ovim vrstama ugljikohidrata nije problematičan, dok su neke osobe posebno osjetljive na njih. Dva su razloga zbog kojih fermentabilni ugljikohidrati mogu uzrokovati probavne smetnje. Prvi od njih je činjenica da su osmotski aktivni, odnosno da privlače vodu iz okolnih tkiva u crijevo što može uzrokovati nadutost i proljev. Drugi razlog je bakterijska fermentacija, odnosno nemogućnost potpunog metaboliziranja FODMAP-a, čime postaju supstrat bakterijama u debelom crijevu koje ih fermentiraju te kao nusprodukti nastaju plinovi i različite supstance koje mogu uzrokovati nadutost i bolove u abdomenu. Zanimljivi su rezultati studije koji su pokazali kako konzumacija inulina producira gotovo 70% više plinova u probavnom sustavu u usporedbi s glukozom koja nije FODMAP.

Konzumacija fermentabilnih ugljikohidrata može biti uzrokom pojave ili pogoršanja funkcionalnih gastrointestinalnih simptoma poput pojave abdominalnih grčeva, nadutosti ili proljeva. Navedeni simptomi karakteristični su za stanja i bolesti probavnog sustava poput sindroma iritabilnog crijeva (engl. irritable bowel syndrome, IBS), upalne bolesti crijeva poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa. Međutim, ovaj način prehrane najčešće se preporučuje kod sindroma iritabilnog crijeva.

FODMAP i sindrom iritabilnog crijeva (IBS)

„Low FODMAP“ dijeta odnosno prehrana koja se temelji na izbjegavanju unosa fermentabilnih ugljikohidrata osmišljena je kako bi pomogla ljudima sa sindromom iritabilnog crijeva minimiziranjem unosa pojedinih namirnica kako bi prevenirali pojavu neugodnih simptoma.

Etiologija sindroma iritabilnog crijeva još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, međutim jasno je kako većina oboljelih ima značajne koristi od promjene prehrambenih navika. S obzirom na dosadašnje iskustvo, važno je napomenuti kako je individualan pristup izuzetno važan kod ove skupine bolesnika. Većinom se razlike odnose na količine fermentabilnih ugljikohidrata koje osoba može tolerirati, pa se i prema tome određuje svakodnevni jelovnik.

Najveći broj znanstvenih studija upravo je i napravljen na ovoj populacijskoj skupini, koja je u posljednjem desetljeću nažalost sve mnogobrojnija. Gotovo 11% svjetske populacije pati od ovog sindroma što ga stavlja na prvo mjesto funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja.

Veliki je broj randomiziranih kontroliranih studija koje potvrđuju smanjenje simptoma za 50-80% pacijenata sa iritabilnim sindromom crijeva nakon uvođenja prehrane s niskim udjelom fermetabilnih ugljikohidrata. Međutim, iste te studije uz očiti blagotvorni učinak za oboljele, pokazale su i značajan utjecaj na sastav mikrobiote domaćina zbog čega su potrebne daljnje studije koje trebaju razjasniti kako će ovaj način prehrane utjecati na cjelokupno zdravlje pojedinca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Nadutost

Nutricionizam

Bolovi u trbuhu

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]