U rađaonici – XII dio: Odlazak iz rađaonice

U prethodnim nastavcima tijekom nekoliko mjeseci ukratko smo opisali osnovne momente u terminu poroda od dolaska u rađaonicu preko postupaka koji se provode u samom porodu, a koji nerijetko izazivaju srah i odbojnost (amniotomija, drip, …), do samog čina poroda.

U prethodnim nastavcima tijekom nekoliko mjeseci ukratko smo opisali osnovne momente u terminu poroda – od dolaska u rađaonicu preko postupaka koji se provode u samom porodu, a koji nerijetko izazivaju srah i odbojnost (amniotomija, drip, …), do samog čina poroda. U tom stilu završit ćemo ovaj mali vodič – odlaskom iz rađaonice.
Prije toga ćemo se još podsjetiti kako sam porod ima faze, točnije porodna doba, a svako porodno doba nalaže određene postupke i ponašanje kojih se i medicinsko osoblje (ginekolozi, primalje, medicinske sestre, anesteziolozi, anesteziološki tehničari) i rodilja i njena pratnja (najčešće budući tata) trebaju pridržavati.

Prvo porodno doba (otvaranje ušća maternice) najduže je, naročito u prvorotkinja (više od 12 sati). Nerijetko su rodilje već malaksale (zbog prethodnog nespavanja), izmorene, budući očevi imaju dojam kako sve predugo traje i često „požuruju” medicinsko osoblje.
Drugo porodno doba (stadij istiskivanja djeteta) traje od pola sata (višerotkinje) do otprilike dva sata (prvorotkinje); u nekim slučajevima tek nekoliko minuta. To doba izgleda budućim očevima vrlo dramatično i, doduše u rijetkim slučajevima, ali ipak se desi, oni se onesvijeste, pa se medicinsko osoblje mora i njima baviti.
Treće porodno doba (stadij istiskivanja posteljice i ovoja) traje u pravilu 10-15 minuta (eventualno do 20-ak minuta). Ako se ni nakon 20-30 minuta posteljica ne porodi, potrebno je poduzeti odgovarajuće postupke radi izvlačenja posteljice.
Četvrto porodno doba (stadij ranog oporavka) traje 2 sata, a nakon toga rodilja bude otpremljena na odjel.

U porodništvu je važno ne brzati, promatrati i djelovati tek u upozoravajućim situacijama. Zato se neupućenima može činiti kako sve dugo traje. No upravo tako i treba biti. I zato se, naročito pratnji, uvijek savjetuje strpljenje, a medicinsko osoblje i tako cijelo vrijeme nadzire rodilju i tijek poroda.
Stoga tek nakon četvrtog porodnog doba (ako prođe bez komplikacija) rodilja, odnosno babinjača bude otpremljena na odjel. Najčešće na pomičnom ležaju ili u sjedećim kolicima. Iza toga se smije ustati (dapače, nekoliko sati iza poroda se i treba prošetati) i obaviti nuždu, pojesti nešto.

Babinjača iz rodilišta kući bude otpuštena treći dan iza vaginalnog poroda, peti dan iza poroda carskim rezom, ukoliko najraniji tijek babinja prođe bez komplikacija.
Kontrola iza poroda uobičajeno se dogovara 6-8 tjedana iza poroda i tada je potrebno razgovarati i o eventualnoj kontracepciji, odnosno o planiranju slijedeće trudnoće. O kontracepciji iza poroda već smo pisali, a o planiranju slijedeće trudnoće budemo u narednim nastavcima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Fiziološki proces

Proljetni umor – možemo li ga izbjeći?

Dolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj […]

Djeca

Ulcerozni kolitis kod djece

Kronične upalne bolesti crijeva (IBD) – Crohnova bolest, ulcerozni kolitis i neklasificirana upalna bolest crijeva sve se češće dijagnosticiraju u dječjoj i adolescentnoj dobi. Ulcerozni kolitis kronična je upala debelog crijeva nepoznatog uzroka koja obično počinje u rektumu i širi se proksimalno na kolon dok Chronova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog trakta, od […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Ketogena dijeta

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Iz iste kategorije

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Ginekologija

Obilno krvarenje – zašto se javlja?

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Ginekologija

Trolinijski endometrij

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 4. dio

Učinak probiotika na zdravlje ženskog reproduktivnog sustava još je uvijek predmet brojnih istraživanja i u neku ruku kontraverzan. U rodnici obitava 17 do 30 različitih vrsta bakterija. Njihova je normalna koncentracija 10 na 8 do 10 na 9 kolonija i 1 ml vaginalnog iscjetka.  Najpoželjniji mikroorganizam je Lactobacillus (Lactobacillus vaginalis). Žene koje gledaju i čitaju svoje PAPA testove […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 3. dio

Bifidobakterije su povezane s pozitivnim učincima na zdravlje u probavnom sustavu, uključujući poboljšanu probavu laktoze. Ovaj probiotik također može spriječiti ili smanjiti proljev i može smanjiti simptome sindroma iritabilnog crijeva. Također blagotvorno utiču na razinu lipida. B. breve, B. longum subsp. infantis, B. bifidum i B. longum su najčešće bifidobakterije kod dojenčadi. Novorođenčad koja dobiva […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 2. dio

Poslije upoznavanja osnovnih pojmova u ovom novom području znanosti, a da bi mogli bolje razumjeti događanja u mikrobiomu ljudskog organizma moramo razlikovati PREBIOTIKE i PROBIOTIKE. ŠTO SU PREBIOTICI ? Postoji više definicija, znanstvenih i manje znanstvenih objašnjenja. No osnovno je što moramo znati je da su PREbiotici hrana za PRObiotike. Da bi probiotici obavljali svoje […]