Polimiozitis – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Polimiozitis (PM) je upalna mišićna bolest autoimunog podrijetla. Spada u skupinu mišićnih bolesti poznatijih kao upalne miopatije. Karakteriziraju ih kronična upala poprečnoprugastih mišića.

Što je PM i kod koga se javlja?

Polimiozitis (PM) je upalna mišićna bolest autoimunog podrijetla. Spada u skupinu mišićnih bolesti poznatijih kao upalne miopatije. Karakteriziraju ih kronična upala poprečnoprugastih mišića (mišići zaduženi za izvođenje pokreta) i mišićna slabost na obje strane tijela. Mišićna slabost je progresivnog tijeka, simetrične distribucije (zahvaćene obje strane tijela jednako), a počinje u proksimalnim mišićima (mišići najbliži trupu) što na kraju dovodi do poteškoća prilikom uspinjanja stepenicama, ustajanja iz sjedećeg položaja i podizanja tereta. No, kako bolest napreduje može doći i do zahvaćanja distalnih mišića (mišići dalje od trupa, kao što su oni na podlakticama, oko gležnjeva i na zapešću). PM se razvija tijekom nekoliko tjedana ili mjeseci. Bolest je kroničnog tijeka što znači da postoje razdoblja egzacerbacije bolesti (razdoblje pojačanja simptoma) koje se nazva recidiv, ali i razdoblje minimalne pojave simptome ili bez njihove prisutnosti, poznato kao remisija bolesti. Bolesnici  s polimiozitisom također mogu oboljeti i od maligne bolesti (karcinoma), artritisa, mogu imati problema s disanjem, poteškoće prilikom gutanja i govora te srčane aritmije (nepravilan rad srca). Početno liječenje kortikosteroidima obično daje dobar odgovor. No, ukoliko izostane dobar odgovor na kortikosteroidnu terapiju treba posumnjati na malignu bolest u pozadini.

Bolest spada u autoimune poremećaje, u kojima imunološki sustav napada normalne tjelesne komponente. Normalno, imunološki sustav štiti svoje zdrave stanice od napada stranih tvari, kao što su bakterije i virusi. No, kod polimiozitisa nepoznat uzrok može djelovati kao okidač na imunološki sustav. Tada imunološki sustav počinje proizvoditi autoimuna antitijela (autoantitijela) koja napadaju vlastita tkiva. Većina bolesnika s PM pokazuje zamjetnu razinu antitijela u krvi. U laboratorijskim nalazima su karakteristične povišene vrijednosti mišićnih enzima, a za postavljenje dijagnoze koriste se i karakteristične promjene kao ektromiografija (EMG) i biopsija mišića.

Ukoliko je upalnim zbivanjem zahvaćena i koža, govorimo o dermatomiozitisu (DM). Ovi poremećaji se mogu javiti sami ili u sklopu drugih autoimunih bolesti vezivnog tkiva te uz zloćudne bolesti (karcinome).  Čitavu skupinu upalnih miopatija Bohan i Peter klasificirali su u šest entiteta: polimiozitis odraslih, dermatomiozitis odraslih, dermatomiozitis dječje dobi, polimiozitis ili dermatomiozitis povezani s drugim bolestima vezivnog tkiva, polimiozitis ili dermatomiozitis povezani s malignim bolestima i miozitis s inkluzijskim tijelima.

Polimiozitis se rijetko vidi kod osoba mlađih od 18 godina. U većini slučajeva se javlja u odraslih osoba i to u dobi između 31. i 60. godine života. Dvostruko češće obolijevaju  žene od muškaraca, a u SAD-u se primijetila veća učestalost kod osoba crne rase. Sve upalne miopatije su relativno rijetke bolesti, s pojavnošću od 2.2 nova slučaja na milijun stanovnika godišnje u Velikoj Britaniji i 6 novih bolesnika na milijun stanovnika godišnje u SAD-u.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Polimiozitis je bolest autoimunog podrijetla. Djelomično može biti i nasljedna bolest, a povezana je s pojavom antigena HLA razreda, kao što su: B8, DR3 i DRw52. Od mogućih uzroka bolesti često se navode i virusne infekcije uzrokovane: Citomegalovirusom (CMV), Coxsakievirusom B1, HIV-om, HTLV-1, hepatitisom B, virusom gripe, echovirusom i adenovirusom. Navedeni virusi dovode do promijene antigena na površini mišićnih vlakana, koji onda uzrokuju aktivaciju imunološkog sustava. Imunološki sustav proizvodi antitijela na poprečnoprugaste mišiće u tijelu na što upućuje nalaz određenih antitijela prisutnih u krvi ovih bolesnika (anti-Jo-1, sn-RNP, PM-1). Poznato je da pojedini lijekovi mogu uzrokovati miopatiju, kao što su: hidroksiklorokin, kolhicin, D-penicilamin, hidralazin, fenitoin i statini, ali izuzetno rijetko.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Možete li mi rastumačiti nalaz MR mozga?

Nepravilna prehrana

Silimarin iz sikavice – prirodni saveznik vaše jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSikavica – prirodni saveznik zdravlja jetre Sikavica, poznata i kao mlijeko čička, biljka je koja se već stoljećima koristi kao prirodan saveznik zdravlja jetre. Njezina ljekovita svojstva potječu iz sjemenki koje sadrže silimarin – aktivnu tvar s protuupalnim i antioksidativnim djelovanjem. Silimarin štiti stanice jetre od oštećenja, potiče njihovu obnovu i smanjuje upalu uzrokovanu djelovanjem […]

Mir

Tjeskobni ste tijekom dana? Pasiflora može pružiti potrebni mir

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePassiflora incarnata je biljka zapanjujuće lijepih ljubičastih cvjetova porijeklom iz Južne Amerike, Australije i jugoistočne Azije, a danas se uzgaja radi dobivanja sirovine za farmaceutsku upotrebu. Passiflora incarnata jedna je od najistraženijih vrsta iz roda Passiflora s ljekovitim svojstvima. U ljekovite svrhe koriste se nadzemni dijelovi biljke, cvjetovi i plodovi. U tradicionalnoj medicini pasiflora koristi se […]

Nesanica

Prirodna snaga sna: klinički dokazani učinci biljnih ekstrakata u borbi protiv nesanice

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUbrzani tempo modernog načina života često narušava naš prirodni ritam sna, ostavljajući nas umornima i bez energije. Kvalitetan i dubok san ključan je za oporavak tijela i uma, no stres i svakodnevne obaveze često otežavaju njegovo postizanje. Dodaci prehrani sa pažljivo odabranim prirodnim sastojcima mogu pomoći u podršci zdravog sna i poboljšanju općeg osjećaja dobrobiti. […]

Trudnoća

Anemija u trudnica ili kada je potrebna nadoknada željeza u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePrilagodba hematopoetskog sustava u trudnoći U trudnoći dolazi do povećanja volumena krvi. Volumen krvi počinje rasti već od 6. tjedna trudnoće, a najviši je oko 34. tjedna. Nakon toga ostaje nepromijenjen sve do porođaja. Povećanje iznosi nevjerojatnih 45 do 50 %. Zanimljivo je da je volumen krvi nešto veći u svakoj sljedećoj trudnoći, kao i […]

Koljena

Kako si pomoći kod bolova u koljenima?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Modrica i kvržica – što to predstavlja?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Problemi sa srcem i dijabetes – molim Vaše mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]