Hipertenzija i fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija prisutna je u 1% do 2% odrasle populacije, a u dobi od 80 i više godina oko 15% ima fibrilaciju atrija…

Fibrilacija atrija prisutna je u 1% do 2% odrasle populacije, a u dobi od 80  i više godina oko 15% ima fibrilaciju atrija.  Fibrilacija atrija povezana je s pet puta većim rizikom za možadni udar, tri puta većim rizikom za zatajenje srca i dva puta veći rizikom za smrtni ishod. Arterijska hipertenzija čvrsto je povezana s fibrilacijom atrija. Prema literaturnim podacima arterijska hipertenzija prisutna je u 60% do 90% bolesnika s fibrilacijom atrija. Iako je dobro poznata povezanost između hipertenzije i fibrilacije atrija, brojni patogenetski mehanizmi za visoki rizik fibrilacije atrija u hipertoničara još nisu u potpunosti jasni. U bolesnika s hipertenzijom nastaju elektrofiziološke promjene u srcu, globalne i regionalne koje lako induciraju nastanak fibrilacije atrija. Uz promjene lijeve klijetke u hipertenziji nastaju i promjene lijevog atrija tj. lijeve pretklijetke. Ove promjene uključuju povećanje tlaka u atriju, zadebljanje stijenke atrija, fibrozu i dilataciju atrija. Ove kompleksne strukturne promjene atrija i promjene kontraktiliteta uz elektrofiziološke promjene dovode do nastanka fibrilacije atrija u hipertoničara.  Bolesnici s hipertenzijom i fibrilacijom atrija  imaju visoki rizik za moždani udar bilo da se radi o asimptomatskoj ili simptomatskoj fibrilaciji atrija. Hipertenzija je potencijalni i neovisni čimbenik rizika za ishemijski i hemoragijski moždani udar. U fibrilaciji atrija hipertenzija je neovisni čimbenik rizika za moždani udar, a bolesnici s ove dvije bolesti imaju veći rizik za moždani udar ako ih usporedimo s bolesnicima koji su bez ovih bolesti. Rezultati studije SPAF III pokazuju povećani rizik za moždani udar i druge embolijske događaje u bolesnika s fibrilacijom atrija i hipertenzijom. Na pojavnost fibrilacije atrija u hipertoničara utječe renin-angiotenzin-aldosteronski sustav, inflamacija, fibroza i hipertrofija miokarda.

Aldosteron osim utjecaja na tlak utječe također na inflamaciju, nekrozu, fibrozu, odlaganja kolagena i na hipertrofiju lijeve klijetke. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju značajan utjecaj aldosterona na fibrilaciju atrija. Na hipertrofiju lijeve klijetke utječu bilo primarni aldosteronizam ili sekundarni hiperaldosteronizam,a također i na fibrozu miokarda. Zbog toga nastaje posljedična dijastolička disunkcija lijeve klijetke i povećanje tlaka u lijevom atriju, što je sve zajedno podobno za nastanak fibrilacije atrija. Brojne eksperimentalne i opservacijske studije dale su dokaze o direktnoj ulozi aldosterona i mineralokortikoida u nastanku fibroze miokarda, oštećenja provodnog sustava srca  i utjecaja na nastanak fibrilacije atrija. Optimalno liječenje hipertenzije uz ciljne vrijednosti krvnog tlaka smanjuje rizik za moždani udar u bolesnika s fibrilacijom atrija. Rezultati studije PROGRESS pokazuju 38% smanjenje rizika za velike embolijske događaje uz smanjenje krvnog tlaka za 7,3/3,4 mmHg u cerebrovaskularnih bolesnika s  fibrilacijom atrija. Rezultati epidemioloških studija podupiru intenzivnu kontrolu krvnog tlaka s lijekovima blokatorima renin-angotenzin-aldosteronskog sustava za smanjenje rizika za fibrilaciju atrija.

U zaključku možemo naglasiti važnost ranog otkrivanja i optimalnog liječenja hipertenzije u svih bolesnika s fibrilacijom atrija zbog smanjenja rizika za moždani udar. U bolesnika s hipertenzijom i fibrilacijom atrija uz optimalnu antihiperetnzivnu i antikoagulantnu trerapiju značajno smanjujemo rizik za moždani udar.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fibrilacija atrija

Kateterska ablacija u liječenju fibrilacije atrija

Starenjem stanovništva povećava se incidencija jedne od najčešćih srčanih aritmija, fibrilacije atrija (treperenje srčanih pretklijetki). Fibrilacija atrija povećava rizik nastanka moždanog udara, srčanog zatajenja, srčane smrti, smanjuje kvalitetu života bolesnika. Glavni cilj liječenja fibrilacije atrija je ponovna uspostava normalnog sinusnog ritma srca, a ukoliko se ne uspije, tada je važna kontrola srčane frekvencije. U prevenciji […]

Srce

Preporuke o vlastitoj skrbi bolesnika sa srčanim zatajenjem Europskog kardiološkog društva – društva za zatajenje srca – 1.dio

Europsko kardiološko društvo dalo je preporuke pacijentima sa srčanim zatajenjem na koji način mogu poboljšati svoje stanje i time postići bolju kvalitetu života, smanjiti broj hospitalizacija i rizik od smrti. Preporuke su usmjerene na prehranu, tjelesnu aktivnost, terapiju, psihološku podršku, spavanje. Tri su osnovna koncepta vlastite skrbi bolesnika sa srčanim zatajenjem: održavanje (na primjer zdrava […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i fizikalna terapija

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i antikoagulantna terapija

FA se jednostavno dijagnosticira snimanjem 12-kanalnog elektrokardiograma (EKG). Često bolesnici koji imaju FA ne moraju osjećati nikakve simptome.

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija – možete limi reći nešto više o tome?

Srce

Zatajenje srca i komorbiditeti

Kod bolesnika sa zatajenjem srca i pridruženim drugim kroničnim bolestima važna je sveprisutnija telemedicina i monitoring srčanog rada na daljinu putem različitih uređaja.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]