Ozljede brahijalnog pleksusa

Brahijalni pleksus predstavlja mrežu živaca koji provodi signale od kralježnice do ramena, ruke i šake.

Brahijalni pleksus  predstavlja mrežu  živaca koji provodi signale od kralježnice do ramena, ruke i šake. Ozljede brahijalnog pleksusa uzrokovane su oštećenjem tih živaca. Simptomi mogu uključivati ​​mlitavu ili paraliziranu ruku; nedostatak kontrole mišića u ruci, šaci ili zglobu; te nedostatak osjećaja ili osjećaja u ruci ili šaci. Ozljede brahijalnog pleksusa mogu nastati kao posljedica traume ramena, tumora ili upale. Rijetki je sindrom nazvan Parsonage-Turnerov sindrom, ili brahijalni pleksitis, koji uzrokuje upalu brahijalnog pleksusa bez očite ozljede ramena. Ovaj sindrom može započeti s jakom boli u ramenu ili ruci praćeno slabošću i utrnulošću. U dojenčadi, ozljede brahijalnog pleksusa mogu se dogoditi tijekom rođenja ako je djetetovo rame ispruženo tijekom prolaska kroz rodni kanal. Težina ozljede brahijalnog pleksusa određuje se prema vrsti oštećenja na živcima. Najteži tip, avulzija, nastaje kad se korijen živca odsječe ili presiječe iz leđne moždine. Postoji i nepotpuni oblik avulzije u kojem je dio živca oštećen i koji ostavlja priliku živcu da polako oporavi funkciju. Neuropraksija ili ozljeda istezanja najblaža je vrsta ozljede Neuropraksija oštećuje zaštitni pokrov živca, što uzrokuje probleme s provođenjem živčanog signala, ali ne oštećuje uvijek i živac ispod. Lakše ozljede brahijalnog pleksusa  česte su u kontaktnim sportovima, poput nogometa. 

Najteže ozljede brahijalnog pleksusa obično su posljedica automobilskih nesreća ili motocikala.

 

Koji su simptomi ozljede brahijalnog pleksusa?

Znakovi i simptomi ozljede brahijalnog pleksusa mogu se uvelike razlikovati, ovisno o težini i mjestu ozljede. Obično je zahvaćena samo jedna ruka.

Lakše ozljede

Manja oštećenja često se javljaju tijekom kontaktnih sportova, poput nogometa ili hrvanja, kada se živci  pleksusa istegnu ili stisnu.

Oni  mogu proizvesti sljedeće simptome:

-Osjećaj poput strujnog udara ili osjećaja žarenja koji vam pušta ruku

-Ukočenost i slabost u ruci

Ovi simptomi obično traju samo nekoliko sekundi ili minuta, ali kod nekih ljudi simptomi mogu potrajati danima ili duže.

Teže ozljede

Teži simptomi posljedica su ozljeda koje ozbiljno ozljeđuju  živce. Najozbiljnija ozljeda brahijalnog pleksusa nastaje kad se korijen živca otrgne od leđne moždine.

Znakovi i simptomi težih ozljeda mogu uključivati:

-Slabost ili nemogućnost korištenja određenih mišića šake, ruke ili ramena

-Potpuni nedostatak pokreta i osjećaja u ruci, uključujući rame i ruku

-Jaku bol

Bol zbog ozljeda brahijalnog pleksusa rezultat je ozljede kralježnične moždine. Ta je bol neuropatske prirode i s njom je vrlo teško nositi se. Bol može trajati jako dugo.

Ozljede brahijalnog pleksusa koje se javljaju na razini leđne moždine često proizvode veću bol od ozljeda udaljenijih od leđne moždine. Uz to, ozljede bliže kralježničnoj moždini mogu uzrokovati peckanje i utrnutost (parestezije ili dizestezije).

 

Koji su uzroci ozljede brahijalnog pleksusa?

Oštećenje živaca koji čine brahijalni pleksus obično se događa u okviru sportskih ozljeda i različitih trauma. Nekoliko vrsta traume - uključujući nesreće na motornim vozilima,  motociklima i  padove  - mogu rezultirati ozljedama brahijalnog pleksusa. Upravo zbog toga sudjelovanje u kontaktnim sportovima, posebno nogometu i hrvanju smatra se rizičnim čimbenicima za  ozljede brahijalnog pleksusa.

Teški porođaji. Novorođenčad može zadobiti ozljede brahijalnog pleksusa. Oni mogu biti povezani s velikom porođajnom težinom  ili dugotrajnim trudovima. Najčešće su ozlijeđeni gornji živci, stanje koje se naziva Erbova paraliza.

Pojedini tumori mogu rasti u ili duž brahijalnog pleksusa, ili vršiti pritisak na brahijalni pleksus ili se širiti na živce. Radijacijski zahvati na prsima  također mogu prouzročiti oštećenje brahijalnog pleksusa.

 

Kako dijagnosticirati ozljedu brahijalnog pleksusa?

Za procjenu težine i uzroka oštećenja  brahijalnog pleksusa potrebno je učiniti fizikalni

 pregled. Dijagnostički testovi koji se mogu učiniti kako bi se razjasnio uzrok oštećenja su:

- Rentgen snimke  ramena i vrata koji se radi u slučaju traume radi mogućih  prijeloma ili drugih ozljeda.

-Elektromiografija (EMG). Pretraga u kojoj se  iglična  elektroda uvodi kroz  kožu u razne mišiće kako bi se procijenila  električna  aktivnost  mišića. Uz ovu pretragu često se rade i testovi provođenja živca koji  pružaju informacije o tome koliko dobro funkcionira živac.

-Snimanje magnetske rezonancije (MR). Ovaj test se koristi kao bi se precizirao opseg oštećenja  brahijalnog pleksusa.

Liječenje

Neke ozljede brahijalnog pleksusa mogu zacijeliti bez liječenja. Mnoga djeca koja su ozlijeđena tijekom rođenja poboljšavaju se ili oporavljaju u dobi od 3 do 4 mjeseca. Liječenje ozljeda brahijalnog pleksusa uključuje fizikalnu terapiju i, u nekim slučajevima, operativni zahvat. Budući da se regeneracija živca događa polako brzinom od približno 1 mm / dan, oporavak od ozljede brahijalnog pleksusa traje, a pacijenti možda neće imati rezultata nekoliko mjeseci. Pozitivno razmišljanje i podrška obitelji, važni su za oporavak i rehabilitaciju.

Tijekom ovog procesa oporavka, radni terapeuti podučavaju pacijente kako koristiti zdravu ruku za obavljanje svakodnevnih aktivnosti poput prehrane i osobne higijene.

Fizikalna terapija ramena, lakta, zapešća i prstiju uključuje specifične vježbe za sprečavanje ukočenosti, kontraktura ili atrofije mišića. Također se mogu koristiti  udlage  koji pomažu u podupiranju bolesne  ruke i zglobova. Kompresijske rukavice i rukavi mogu se koristiti za sprečavanje oticanja zahvaćene ruke.

 

Koje su komplikacije ozljede brahijalnog pleksusa?

Mnoge ozljede brahijalnog pleksusa i kod djece i kod odraslih zarastaju s malo ili nikakvih trajnih oštećenja. Ali neke ozljede mogu uzrokovati privremene ili trajne probleme, kao što su:

-Ukočeni zglobovi odnosno kontrakture.  Upravo zbog toga je bitno provoditi  kontinuiranu fizikalnu terapiju tijekom oporavka.

-Bol kao  posljedicu oštećenja živaca koja može postati kronična.

-Utrnutost koja se manifestira kao gubitak osjeta u ruci.

-Atrofija mišića. Živci se polako obnavljaju i nakon ozljede može zacijeliti nekoliko godina. Tijekom tog vremena, nedostatak upotrebe mišića može rezultirati gubitkom mišićne mase što nazivamo atrofijom.

-Trajni invaliditet. Oporavak  od ozbiljne ozljede brahijalnog pleksusa ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući dob,  mjesto i težinu ozljede. Čak i uz operativni zahvat, ponekad zaostane trajna slabost mišića ili paraliza.

Prognoza

Prognoza  ovisi o mjestu  i vrsti ozljede brahijalnog pleksusa. Kod velikih ozljeda tipa avulzije i puknuća nema mogućnosti oporavka ako se pravodobno ne izvrši kirurško ponovno povezivanje. Potencijal oporavka varira kod slabijih ozljeda. Većina osoba s blagim ozljedama  oporavlja se spontano s povratom funkcije od 90-100%.

Mnoge ozljede brahijalnog pleksusa spontano će se oporaviti bez operacije tijekom razdoblja od nekoliko tjedana do mjeseci, posebno ako su blage.  Sam proces zacjeljivanja živaca traje, a provođenjem  fizikalne terapije sprječava se ukočenost zglobova i mišića. Ozljede brahijalnog pleksusa mogu ukoliko se ne počnu liječiti na vrijeme mogu uzrokovati trajnu slabost ili invaliditet. Ukoliko se javljaju  bolovi, slabost u ruci, bol u vratu ili simptomi u obje ruke trebali bi se javiti svom liječniku radi započinjanja liječenja.

 

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)