Psorijatični artritis (PsA) je kronična upalna reumatska bolest kod koje je upala zglobova povezana s kožnom bolešću – psorijazom. Psorijaza je kožna bolest kod koje dolazi do: pojave većih ili manjih područija zadebljanoga površnog sloja kože I crvenila koje je prekriveno bjelkastim ljuskama koje se lako skidaju.

Što je PsA i kod koga se javlja?

Psorijatični artritis (PsA) je kronična upalna reumatska bolest kod koje je upala zglobova povezana s kožnom bolešću – psorijazom. Psorijaza je kožna bolest kod koje dolazi do: pojave većih ili manjih područija zadebljanoga površnog sloja kože i crvenila koje je prekriveno bjelkastim ljuskama koje se lako skidaju. Tipične mjesta pojavljivanja psorijaze su: vlasište, laktovi, koljena i područje iznad križne kosti. Većina bolesnika najprije razvije psorijazu kože, a nakon toga nastupi artritis (upala zglobova), dok u manjega broja bolesnika zglobna i kožna bolest nastupe istodobno ili se artritis pojavi prije psorijaze. PsA karakterizira asimetrična oteklina zglobova (zahvaćenost različitih zglobova na lijevoj i desnoj strani tijela), pretežito prstiju šaka i stopala s mogućom zahvaćenošću kralježnice uz promjene na koži i noktima. Artritis nastaje postupno. U početku su tegobe nespecifične kao: bol u mišićima, kratkotrajna jutarnja zakočenost i poremećen san. Zahvaćenost tetivnih hvatišta za kost (enteza) upalnim procesom značajna je za PsA. Nakon toga dolazi do perifernog poliartritisa, što znači da upala zahvaća nekoliko zglobova na šakama, i to uglavnom male zglobove prstiju, a na noktima su vidljive psorijatične promjena, tj. žučkaste su boje, zadebljani i krhki. Upala dovodi do erozije zgloba (oštećenja), te prsti zadebljaju i izgledaju poput „kobasica“, dok na kralježnici dolazi do ankilozirajućih promjena (ukočenja) što rezultira boli i ukočenosti donjeg dijela leđa i vrata.

Oko 5% bolesnika s psorijazom razvije psorijatični artritis, to se prvenstveno odnosi na psorijazu nokta koja se pojavljuje čak u oko 80% bolesnika koji imaju PsA. Pojavnost PsA u općoj populaciji između 0,02-0,1%. Može nastati u bilo kojoj životnoj dobi, ali ipak se najčešće javlja u dobi između 30. i 50. godine života. Bolest zahvaća podjednako i muškarce i žene, ali postoji razlika prema spolu glede raspodjele zahvaćenosti zglobova. Tako su u muškaraca češće zahvaćeni kralježnica i mali zglobovi na prstima šaka, dok je u žena češća simetrična zahvaćenost (zahvaćenost istih zglobova na lijevoj i desnoj strani tijela). Dokazan je i visoki rizik (preko 50%) od nasljeđivanja bolesti u prvom koljenu, a viđa se i veća učestalost i teža klinička slika PsA kod bolesnika s HIV-om.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Točan uzrok bolesti je nepoznat, ali je poznato da genetski, imunološki i vanjski čimbenici imaju ulogu u njezinom nastanku. PsA se često povezuju s genetskom predispozicijom, tj. uz antigene tkivne podudaranosti, budući da većina bolesnika nosi neki od tih antigena kao: HLA B13, B17, B37 ili B39. Postojanje određenoga gena ne znači da će osoba nužno razviti PsA, ali upućuje na povećanu sklonost bolesti. Zanimljiva je i autoimuna teorija pojave PsA. Naime, imunološki sustav tijela, koji se normalno bori protiv štetnih mikroorganizama (virusa i bakterija), napada i zdrave stanice i tkiva. Taj nenormalni imunološki odgovor dovodi do upale u zglobovima i povećanog stvaranja stanica kože, a u kožnim psorijatičnim lezijama česte su bakterije koje mogu izazvati imunološki odgovor. Tu se prvensteno misli na Streptokok.