Raynaudova bolest – 1.dio

Raynaudova bolest je poremećaj koji uzrokuje spazam (stezanje) arteriola (malih arterija) u nekim dijelovima tijela kao što su: prsti na šakama, nožni prsti, vrh nosa i uške, u kojima dolazi do tupog osjećaja boli i bljedila prilikom izlaganja niskim temperaturama ili stresu. U Raynaudovoj bolesti.

Što je Raynaudova bolest i kod koga se javlja?

Raynaudova bolest je poremećaj koji uzrokuje spazam (stezanje) arteriola (malih arterija) u nekim dijelovima tijela kao što su: prsti na šakama, nožni prsti, vrh nosa i uške, u kojima dolazi do tupog osjećaja boli i bljedila prilikom izlaganja niskim temperaturama ili stresu. U Raynaudovoj bolesti, u manjim arterijama koje opskrbljuju krvlju prste, nos i uške, dolazi do stezanja, te je stoga ograničena cirkulacija krvi u pogođenim područjima. Točan uzrok bolesti je nepoznat. Žene imaju veću vjerojatnost obolijevanja od ove bolesti kao i ljudi koji žive u hladnijim podnebljima. Liječenje bolesti ovisi o težini simptoma, iako za većinu bolesnika ova je bolest više smetnja nego invaliditet. Najozbiljnija posljedica bolesti  je gubitak osjeta u zahvaćenom ekstremitetu. Međutim, u teškim slučajevima može doći do deformacije prstiju, ulceracije (rana) kože ili gangrene.

Kod pojave niske temperature tijelo je izloženo gubitku topline. Da bi se očuvala vlastita tjelesna temperatura  tijelo usporava dotok krvi u rukama i nogama, no kod ljudi s Raynaudom ova reakcija je pretjerana. Slična stvar se događa i prilikom utjecaja stresa. U ovoj bolesti, na prstima ruku i na nožnim prstima, dolazi do vazospazma (stezanje krvnih žila). Vazospazam dramatično sužava male žile i privremeno ograničava dotok krvi. Rezultat toga je promjena boje kože, koja postaje blijeđa. Izloženost hladnoći,  koja može izazvati napad, može biti toliko jednostavna kao stavljanje ruku pod  hladnu vodu u sudoperu,uzimanje stvari iz zamrzivača ili izloženosti hladnom zraku. Za neke ljude, izloženost niskim temperaturama nije potrebna, već sami emocionalni stres može izazvati epizodu Raynauda.

Simptomi bolesti

Simptomi Raynaudove bolesti su puno više od samo hladnih ruku ili nogu, a uključuju:  hladne prste, promjena boje kože, kao odgovor na hladnoću ili stres, te tupi i žareći osjećaj boli nakon zagrijavanja hladnih dijelova tijela. Tijekom napada Raynauda, u pogođenim područjima kože, obično se boja prvo promijeni u bijelu, zatim u plavu, te se pojavi osjećaj hladnoće i osjet dodira se umrtvi. Kako se cirkulacija poboljšava, u pogođenim područjima dolazi do crvene boje kože i otekline prstiju. Redoslijedpromjena boje nije isti za sve ljude, a i kod svih se ne pojave sve tri boje.  Iako Raynaud najčešće utječe na prste na rukama i nogama, ova bolest također može utjecati i na druge dijelove tijela kao što su: nos, usne, uši, pa čak i bradavice. Napad može trajati manje od minute do nekoliko sati.

Raynaud se javlja u dva osnovna oblika

Primarni Raynaud

  • naziva se i Raynaudova bolest, te je najčešći oblik poremećaja. Uzrok primarnog Raynauda se ne može sa sigurnošću utvrditi. Faktori rizika za primarni Raynaud uključuju: spol (češće zahvaća žene od muškarca), dob (često počinje u dobi između 15. i 30. godine života), prebivalište (poremećaj je češći kod ljudi koji žive u hladnijim podnebljima), nasljeđe (otprilike jedna trećina ljudi s ovim oblikom bolesti imaju rođaka u prvom koljenu – roditelj, brat, sestra ili dijete – s primarnim Raynaudom).

Sekundarni Raynaud

  • naziva se i Raynaudov fenomen ili Raynaudov sindrom. Iako je sekundarni Raynaud rjeđi od primarnog oblika, obično bude ozbiljniji poremećaj od primarnog oblika. Glavni uzroci su mu: sklerodermija, sustavni eritemski lupus, reumatoidni artritis, Sjögrenov sindrom, bolesti arterija (ateroskleroza, Buergerova bolest, primarna plućna hipertenzija), sindrom karpalnog kanala, pušenje, ponavljajuće traume (radnici koji rade na alatima koji tresu ili vibriraju), ozlijede (lom ruke ili noge), određeni lijekovi (beta-blokatori, lijekovi koji sadrže ergotamine, lijekovi koji sadrže estrogen, određena kemoterapija), izloženost određenim kemijskim agensima (vinil-klorid) i poremećaji štitnjače. Mehanizam nastanka ovog oblika bolesti se tumači kao oštećenje živaca u pogođenim tkivima slobodnim radikalima. To dovodi do oštećenja lokalnog endotela (unutarnjeg dijela krvne žile), zadebljanja stjenke krvne žile, te formiranje ožiljka unutar krvne žile, pa posljedično tome dolazi do slabije cirkulacije u zahvaćenom tkivu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Gripa

Imam sve simptome trudnoće – mislite li da sam trudna?

Intrauterini uložak

Intrauterini uložak i trudnoća – molim savjet

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Postoje li neke vježbe koje bi pomogle mami da se digne ponovno na noge?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Operacija nosa i kapi za nos