U klasičnom obliku ReA javljaju se tri tipčna simptoma: uretritis (upala mokraćne cijevi), konjuktivitis (upala očne spojnice) i artritis (upala zgloba). Mogu biti prisutni i dugi simptomi kao promjene na koži i sluznicama u vidu: bezbolnih ulkusa.

Simptomi bolesti

U klasičnom obliku ReA javljaju se tri tipčna simptoma: uretritis (upala mokraćne cijevi), konjuktivitis (upala očne spojnice) i artritis (upala zgloba). Mogu biti prisutni i dugi simptomi kao promjene na koži i sluznicama u vidu: bezbolnih ulkusa (defekt na koži ili sluznici), eritema (crvenilo kože), ili keratodermije (zadebljanje kože na dlanovima i tabanima). Uretritis je obično prvi znak i najčešće se očituje pečenjem, bolovima pri mokrenju i žučkastim iscjedkom uglavnom kod mlađih muškaraca. Dok je kod upala probavnog sustava prisutan samo kratkotrajan proljev. Konjuktivitis nastupa naglo i često se može ponovno javljati, ali može proći i blago da se i ne zapazi. Artritis se najčešće  javlja 1.-3. tjedana nakon uretritisa. Pretežno zahvaća zglobove donjih udova, asimetričan je (javlja se na jednoj strani tijela) i uglavnom zahvaća jedan veći zglob (obično gležanj ili koljeno ). Zahvaćeni zglob je otečen, crven i vrlo osjetljiv, te  zakočen s pojavom bolova u okolnim mišićima. Ponekad može zahvatiti i nekoliko zglobova, te se karakteristično javlja zadebljanje prsta na stopalu koje se naziva „kobasičasti“ prst. Nekoliko tjedana nakon artritisa se pojavljuju gore opisane promjene na koži i sluznicama. Sve navedene promjene kod 90% pacijenata prolazne u roku od jedne godine. U otprilike polovine bolesnika se pojavljuju i bolovi u entezama (hvatištima tetiva za kost), obično u jednoj ili obje pete, koji mogu trajati godinama. Križobolja se javlja dosta rijetko i uglavnom se smiri za nekoliko tjedana. U oko 10%  bolesnika bolest uzima kroničan tijek i razvija se u progresivan poliartritis (upala više zglobova)  u kojem dolazi do destrukcije (uništenja) zglobova i invalidnost. U kroničnom obliku ReA su uglavnom zahvaćeni prva tri mala zgloba na prstima stopala, te pete. Od sustavnih promjena nailazimo na bolesti bubega, vena i neurološke komplikacije koje se javljaju u kroničnom obliku ReA.

Dijagnoza

Budući da se slični simptomi mogu pojaviti i u drugim reumatskim bolestima treba voditi računa da se ReA ne zamijeni s psorijatičkim ili uričkim artritisom, te ankilozantnim spondilitisom. Dijagnoza se zasniva na razgovoru s pacijentom i i kliničkom pregledu, a sve se to potkrijepljuje laboratorijskim nalazima (povišene vrijednosti upalnih parametara – sedimentacija, CRP i proteini, izolacija infektivnog uzročnika spolno-mokraćne ili crijevne infekcije, dok je reumatoidni faktor negativan)  i eventualno prisutnošću HLA B-27 antigena. Ne smijemo zaboraviti i RTG snimanje zahvaćenih zglobova i kralježnice.
Klasični simptomi bolesti su: spolno-mokraćna ili crijevna infekcija, konjuktivitis, artritis i promjene na koži i sluznicama. Dijagnoza ReA se može postaviti samo ako se kod bolesnika nađu 3 od 4 gore navedena simptoma, ili barem dva, pri čemu artritis mora obavezno biti prisutan. U ranoj fazi bolesti na RTG snimkama nalazimo samo oteklinu mekih tkiva oko zahvaćenih zglobova, a ubrzo poslije toga javlja se smanjena gustoća kostiju u blizini oboljelog zgloba. Najkarakterističnijim nalazom za ReA se smatra pojava nastajanja novog koštanog tkiva u vidu šiljaka i erozije na mjestima gdje se tetiva hvata za kost, najčešće petama.