Sindromi prenaprezanja u stopalu – 6. i 7. dio

Plantarni fasciitis je jedan od najčešćih uzroka boli u peti. Plantarni fasciitis je upala plantarne fascije, tvrde vezivne strukture koja se proteže od prstiju, duž donjeg dijela stopala te se hvata za donji dio petne kosti.

PLANTARNI FASCIITIS

Što je planatarni fascitis i kod koga se javlja?

Plantarni fasciitis je jedan od najčešćih uzroka boli u peti. Plantarni fasciitis je upala plantarne fascije, tvrde vezivne strukture koja se proteže od prstiju, duž donjeg dijela stopala te se hvata za donji dio petne kosti. Plantarna fascija podupire svod vašeg stopala. Ukoliko stres i opterećenje na fasciju postanu preveliki na njoj nastaju sitna oštećenja, fascija se napreže i dolazi do razvoja upale.

Pacijenti se najčešće žale na jaku probadajuću bol u području pete koja se javlja pri prvim koracima nakon ustajanja, te popušta hodanjem. Zatim se ponovo može javiti nakon dužeg sjedenja ili mirovanja.  Trkači često navode da je to bol koja im se javi na početku trčanja, ali da ju mogu brzo „istrčati“.

Plantarni fasciitis se najčešće javlja kod trkača. Javlja se često i kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i velikim opterećenjem na stopala te kod nošenja neadekvatne obuće, iako ponekad uzrok nastanka ostane nepoznat. Rizični čimbenici za razvoj plantarnog fascitisa uključuju dob između 40 i 60 godina, vježbe s velikim opterećenjem na petu i okolno tkivo (trčanje na duge pruge,  aktivnosti u kojima ima balističkih skokova, balet i aerobik), spuštena stopala te zanimanja u kojima se više sati dnevno stoji na nogama.

Dijagnoza i liječenje

Dijagnozu će liječnik postaviti nakon dataljne anamneze i fizikalnog pregleda. Obično nije potrebna nikakva dodatna dijagnostička obrada. Rijetko liječnik može zatražiti RTG snimku ili MR kako bi isključio stres frakturu ili kompresiju na živac. RTG pretraga može pokazati postojanj tzv „petnog trna“ koji nije uzrok boli u peti nego posljedica okoštavanja plantarne fascije na hvatištu za petnu kost uslijed njenog prenaprezanja.

Obično plantarni fasciitis prolazi nakon par mjeseci uz konzervativno liječenje koje uključuje mirovanje, primjenu leda i vježbe istezanja. Također, smanjenju bolova pomaže i lokalna ili peroralna primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova (ibuprofen, ketoprofen, naproksen). Važna je i fizikalna terapija koja se sastoji od vježbi istezanja plantarne fascije i Ahilove tetive te vježbi snaženja mišića nogu koji stabiliziraju vaš gležanj i petu. Za smanjenje simptoma može se koristiti i kinesiotaping,ortopedski ulošci, po mogućnosti rađeni po mjeri, ili čak nošenje noćnih udlaga koje istežu plantarnu fasciju i Ahilovu tetivu dok spavate.

Ako ove mjere ne daju rezultate liječnik vam može predložiti injekcije kortikosteroida u bolno područje koje mogu smanjiti bol. Ipak, ne preporuča se prečesta primjena kortikosteroida jer mogu dovesti do slabljenja fascije i njenog pucanja. U novije vrijeme koriste se za olakšanje bolova PRP injekcije pod kontrolom UZV-a ( PRP = platelet- rich plasma, tj krvna plazma obogaćena trombocitima). Dolazi u obzir i primjena udarnog vala. U ovom postupku zvučni valovi su usmjereni na bolno mjesto na peti kako bi potaknuli cijeljenje. S obzirom da udarni val može uzrokovati hematom, oticanje, bol i ukočenost, obično se koristi za kronični plantarni fasciitis koji ne odgovara na uobičajenu terapiju.

Tenex postupak je minimalno invazivni postupak koji uklanja ožiljno tkivo plantarne fascije bez operacije. Klasični operativni zahvati su rijetko kad potrebni. Rade se samo kod vrlo teških slučajev, rezistentnih na sve oblike liječenja. Sastoje se u odvajanju plntarne fascije od petne kosti, što kao nuspojavu ima slabljenje svoda stopala.
 Zanemarivanje simptoma plantarnog fasciitisa može dovesti do razvoja kronične boli u peti koja ometa svakodnevne aktivnosti. Promjena načina hoda da bi se smanjila bol kod plantarnog fasciitisa može uzrokovati probleme s kukovima, koljenima ili kralježnicom.

Zaključak

Opisani sindromi prenaprezanja su najčešći sindromi prenaprezanja u stopalu. Zajedničko im je da se obično javljaju prilikom sportskih aktivnosti kod kojih je veliko opterećenje na petu ili stopalo, kod nedovoljnog istezanja i zagrijavanja prije, te istezanja nakon aktivnosti te kod nošenja neprikladne obuće. Liječe se konzervativnim mjerama, u kućnim uvjetima, te se obično povlače bez potrebe za invazivnijim medicinskim postupcima. Stoga je važno naglasiti mjere prevencije koje su uglavnom zajedničke svim sindromima prenaprezanja u stopalu, a uključuju odabir aktivnosti kod koje nema značajnijeg stresa na stopalo (npr. plivanje), pravilan odabir radne i sportske obuće te vježbe istezanja i jačanja mišića potkoljenice i stopala.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ahilova tendinopatija

Bolno stopalo – 10. dio

Diferencijalna dijagnoza Isključiti potpunu ili djelomičnu rupturu Ahilove tetive. Kao pomoć tu je, između ostalog, Thompsonov test koji se provodi s pacijentom koji leži na trbuhu. U slučaju pozitivnog testa, nije primijećeno nikakvo ili malo kretanja u gležnju; tada je pukla Ahilova tetiva. U slučaju atipične prezentacije i nejasne dijagnoze, treba razmotriti trombozu potkoljenice, puknuće […]

Kralježnica

Imam jake bolove u donjem dijelu kralježnice, molim pojašnjenje nalaza?

Kalkaneus – petna kost

Bolno stopalo – 9. dio

Tendinopatija Ahilove tetive Učestalost Ahilova tendinopatija je stanje nakon preopterećenja tetive s učestalošću od 5 – 6 posto u fizički neaktivnih osoba i 9 posto u fizički aktivnoj populaciji. U većoj su mjeri pogođeni sportaši koji se bave trčanjem na duge staze, tenisom i atletikom. Etiologija i patogeneza Trenutno nema dokaza da je Ahilova tendinopatija […]

Bolno stopalo

Bolno stopalo – 7. dio

Stopalo je složeni dio sustava za kretanje koji pomaže u stabiliziranju udarnih sila i prilagodbi na različite površine te je stalno izloženo opterećenju. Ozljeda ovog djela sustava za kretanje može biti akutna ili kronična, kao npr. u slučaju preopterećenja. Iako su poremećaji povezani sa stopalom učestali, na žalost, nisu jako veliki znanstveni dokazi za metode […]

Bolno stopalo

Bolno stopalo – 6 dio

Diferencijalna dijagnoza Treba napraviti krve pretrage koji uključuju urat, SE, CRP i krvnu sliku kako bi se isključili giht ili druge upalne bolest kao što su reumatoidni artritis kao uzrok ukočenosti palca stopala. Treba isključiti i druge strukturne promjene zgloba poput halluxa valgusa. Liječenje Liječenje hallux rigidusa prvenstveno je konzervativno (neoperativno) i to u svrhu […]

Kosti

Vježbe za smanjenu gustoću kostiju?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u koljenu – možete li mi očitati MR?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]