Gastroezofagealna refluksna bolest

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) je povezana s nemogućnošću normalnog funkcioniranja antirefluksnog mehanizma da štiti sluznicu protiv učestalog i pojačanog gastroezofagealnog refluksa.

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)  je povezana s nemogućnošću normalnog funkcioniranja antirefluksnog mehanizma da štiti sluznicu protiv učestalog i pojačanog gastroezofagealnog refluksa.
Liječnik PZZ s 1700 bolesnika imat će -10% bolesnika s GE problematikom. Od toga 60-70% imati će GERB.
Patofiziologija GERB-a sastoji se od:

  • inkompetentnog antirefluksnog mehanizma koji čine trajno povišena “tranzitorna relaksacija” donjeg sfinktera jednjaka,  hipotenzivan donji sfinkter jednjaka, skraćen donji sfinkter jednjaka i hiatalna hernija,
  • oslabljenog pražnjenja jednjaka- poremećaj motiliteta (sklerodermia),
  • oslabljenog pražnjenja želuca te
  • volumena i korozivnosti refluksnog sadržaja.

Komponente tkivne otpornosti koje štite od ozljede jednjaka kiselinom su preepitelna obrana  koju čini mukozni sloj, vodeni sloj, površinski bikarbonati, zatim epitelna obrana koju predstavlja struktura stanične membrane, međustanične veze, epitelni transport, Na K izmjenjivači, intracelularni bufferi, stanična replikacija te postepitelna obrana koju čini protok krvi, tkivni acidobazni status.
Životne navike i prehrana pojedinca vrlo su bitne u nastanku simptoma GERB-a. Tako nastaje slabost donjeg mišića jednjaka uslijed konzumacije masne hrane, šećera, čokolade, vina, luka, kave, alkohola, cigareta, nekih lijekova. Direktni iritansi mukoze koji mogu uzrokovat GERB su citrusi, rajčica, začinjena hrana, kava, čaj, kola pića, neki lijekovi. Pojačan tlak u trbuhu uzrokovan sagibanjem, podizanjem tereta, vježbanjem predisponira GERB.

Simptomi refluksne bolesti manifestiraju se kao tipični- bol u epigastriju, žgaravica, regurgitacija, bolno gutanje, otežano gutanje i atipični- povraćanje, bol u prsima, kašalj, “kronični bronhitis”,  promuklost. Neliječeni GERB može se stvarati komplikacije koje često nastaju bez prethodnih simptoma refluksne bolesti, a naročito kod starije populacije. Hematemeza i melena, sideropenijska anemija, disfagija povezana s benignom strikurom ili rakom u Barrettovom jednjaku vrlo su ozbiljne komplikacije koje mogu uzrokovati letalni ishod.
Kako pomoći bolesnicima s GERB-om? Razlikujemo nefarmakološke mjere (“life-style”), farmakološke mjere (IPP – održavajuća,  IPP – povremena, IPP – prema potrebi), endoskopske tehnike i kiruršku terapiju. Ciljevi liječenja su cijeljenje ezofagitisa (ako je prisutan), kontrola (uklanjanje) simptoma, sprečavanje recidiva te prevencija komplikacija (strikture, Barrettov jednjak, adenokarcinom). Glavne mjere rješavanja GERB-a
Predstavlja pažljivije uzimanje lijekova- izbjegavati NSAR i ako je moguće izbjegavati ili smanjiti dozu nitrata, antagonista kalcijevih kanala, i antikolinergika, izbjeći ili smanjiti pušenje- može biti kontraproduktivno zbog dobivanja na tjelesnoj masi, izbjegavati obilno uzimanje hrane i pića unutar 3 sata prije spavanja – uzimati češće, manje obroke tijekom dana. Izbjegavati ili smanjiti masnoće i čokoladu. Izbjegavati ili smanjiti svaku hranu i piće koja potiče tegobe – kiselo voće, voćni sokovi, čaj i kava, pepermint, luk, češnjak, cimet, klinčić.

U samoj terapiji razlikuje se pristup ovisno o jačini smetnji. Blagi GERB (bez ili blagi ezofagitis, simptomi blagi ili srednje izraženi) po“Step up” strategiji liječi se općim mjerama (antacidi i alginati), potom H2 receptor antagonisti u standardnoj dozi kroz 4-6 tj., a na kraju IPP-om za one sa slabim odgovorom na prethodnu terapiju. Primjena je pogodna za mnoge bolesnike u svakodnevnoj praksi, a endoskopski pregled nije potreban. Kod “Step down” strategije početi sa IPP-om u punoj dozi te smanjivati istu. Uznapredovali GERB (ozbiljan ezofagitis s mogućim krvarenjem, strikturom ili ulkusom u Barrettovom jednjaku)
Isključivo “Step down” strategija i to IPP kroz 8 tj. Smanjiti dozu za pola ako je moguće. U slučaju krvarenja ili ulkusa potrebna je kontrolna EGDS, a može biti potrebna i dvostruka preporučena doza IPP. Kod atipičnih simptoma (respiratorni) potrebno je prolongirano liječenje IPP-om, često visoke doze, poželjna je potvrda GERB-a pH monitoringom, te potvrditi supresiju kiseline s pH monitoringom ako nema odgovora na terapiju.
Još uvijek traju istraživanja o povezanosti GERB-a i H. Pylori infekcije te se očekuju daljni zaključci i preporuke vezani za eradikaciju H.pylori.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Gastroenterologija

Trebam li napraviti još pretraga za jetru?

Gastroenterologija

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Gastroenterologija

Peptička ulkusna bolest

Peptička ulkusna bolest želuca i dvanaesnika relativno je česta gastrointestinalna bolest. Incidencija varira ovisno o regiji i socioekonomskim čimbenicima, ali je općenito visoka. Peptička ulkusna se bolest, za sada iz nepoznatog razloga, javlja se najčešće u proljeće i jesen. Glavni faktori koji pridonose razvoju peptičke ulkusne bolesti uključuju infekciju bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnu uporabu nesteroidnih […]

Gastroenterologija

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Gastroenterologija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Gastroenterologija

Možete li mi očitati nalaze gastroskopije i kolonoskopije?

Gastroenterologija

Nealkoholna masna jetra – 1. dio

Masna jetra je sveprisutna bolest današnjice rasprostranjena širom svijeta sa prevalencijom koja iznosi oko 25% (1), a definira je nakupljanjem masti u hepatocitima koja prelazi 5% mase jetre. U svakodnevnoj kliničkoj praksi metoda izbora za postavljenje dijagnoze masne jetre je transabdominalni ultrazvuk. Hiperehogeni prikaz jetrenog parenhima u komparaciji sa tkivom bubrega ukazuje na infiltraciju jetrenih […]

Gastroenterologija

Proljev – nepoželjan suputnik na odmoru

Kreću godišnji odmori i dok razmišljamo o putovanju, rijetko nam padaju na pamet probavne tegobe, u prvom redu proljev… Kako bi izbjegli zarazu i sačuvali užitak u zasluženom ljetnom odmoru, važno je poznavati glavna obilježja najčešćih uzročnika te se striktno pridržavati pravila osobne higijene i higijene prehrane. Proljev, zapravo, sam po sebi nije bolest, već simptom […]