Coronavirus i trudnica

Početkom ove godine svijet je zahvatila histerija zbog koronavirusa.

Strah od „novog i opasnog“ virusa potisnula je druge globalne teme i probleme, kao što su ekologija i očuvanje oceana i zelenih površina s kojim debatama je završila prethodna godina, politika i ratovanja u koja su uključene velesile i čiji smisao se stalno preispituje, gospodarstvo i preuzimanje primata u razvoju tehnologija i ostaloga od do jučer država koje se nisu bile u vrhu i tako dalje.

O koronavirusu će se sigurno pričati još koji mjesec, a potom će, nastupanjem toplijeg vremena, incidencija obolijevanja jenjavati, podvući će se crta i uspoređivati učinak ovog virusa s ostalim „ubojitim“ virusima u prošlosti.

Za koronavirus znamo već 50-ak godina

Koronavirusi su ime dobili prema svom obliku, a identificirani su sredinom 1960-ih godina. Infekciju u ljudi može izazvati njih sedam, od kojih su najpoznatiji MERS-CoV (beta koronavirus koji je bio uzročnikom respiratornog sindroma na Srednjem istoku, engl. Middle East Respiratory Syndrome, MERS), SARS-CoV (beta koronavirus koji je bio uzročnikom ozbiljnog akutnog respiratornog sindroma, engl. Severe Acute Respiratory Syndrome, SARS) i 2019-nCoV (2019 Novel Coronavirus), o kojemu se upravo govori širom svijeta i koji također uzrokuje respiratornu infekciju.

U ne tako davnoj prošlosti, isti interes svjetske javnosti izazvao je SARS-CoV, čiji je svjetski „pohod“ počeo u veljači 2003. godine, također iz Kine. Već u prvoj polovici 2004., pa na dalje, nije zabilježen ni jedan novi slučaj SARS-a, a do tada je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (engl. World Health Organization, WHO) zabilježeno ukupno oko 8100 oboljelih i ukupno oko 775 umrlih od ove bolesti.

U srpnju 2013. svijet je „napao“ MERS-Cov, koji je identificiran u oboljelima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U skoro 7 godina koliko znamo za ovaj virus, prema WHO bio je izoliran u nešto preko 2500 oboljelih i zabilježeno je nešto preko 860 umrlih od infekcija uzrokovanih MERS-CoV-om.

Ono što do sada znamo o 2019-nCov je da je izoliran krajem 2019. u oboljelih od respiratornih infekcija u Kini, da je do početka veljače 2020. godine WHO potvrdila oko 20600 oboljelih i oko 420 umrlih od infekcije ovim virusom. Od toga je preko 20400 oboljelih evidentirano u Kini, kao i gotovo svi umrli.

Kako se trudnica može zaštititi od novog koronavirusa?

Ono što se do sada zna o 2019-nCoV je da su načini širenja i simptomi koje izaziva nalik onima koje u našem podneblju izaziva gripa, pa ako trudnica u zadnjih nekoliko mjeseci nije boravila u Kini ili općenito u području Jugoistočne Azije, ako nije bila u kontaktu s ljudima koji su boravili ondje ili bili u kontaktu s oboljelima u zadnjih nekoliko mjeseci i slično, zapravo ima male šanse oboljeti od ove bolesti.

Kakve učinke 2019-nCoV može imati na tijek trudnoće, odnosno na embrio / fetus, ne možemo sa sigurnošću tvrditi, no budući se 2019-nCoV načelno ponaša kao i ostali virusi uzročnici respiratornih infekcija možemo pretpostaviti kako može izazvati i slične posljedice na embrio / fetus.

Stoga sve preventivne mjere koje se inače preporučaju kao prevencija od zaraznih bolesti vrijede i u ovom slučaju, osim preventivnog cijepljenja (koje se i trudnicama preporuča protiv gripe), kao što su:

  • izbjegavanje boravka među većom skupinom ljudi, naročito onih koji već imaju simptome respiratornih infekcija (pogotovo u nepoznatom društvu),
  • često pranje ruku, pogotovo iza rukovanja ili dodirivanja životinja,
  • izbjegavanje kontakta s divljim životinjama ili boravka na farmama (ovo se odnosi i na farme konja),
  • nošenje zaštitnih maski za lice; ovo bi se prije preporučilo osobama koje imaju simptome respiratornih infekcija, no na druge ne možemo utjecati pa neće biti zgorega da i zdrava trudnica u javnosti nosi zaštitnu masku za lice. Također se treba imati na umu kako se svaki puta treba staviti nova zaštitna maska, jer jednom korištena, odnosno nakon oko 6-8 sati više zapravo nema svrhu,
  • prvih nekoliko dana po pojavi respiratornih infekcija preporuča se samoliječenje u kućnim uvjetima, a tek ako simptomi potraju ili se opće stanje počne pogoršavati treba se javiti nadležnom liječniku opće/obiteljske medicine, opet poštujući sve mjere samozaštite i zaštite drugih.

Što možemo očekivati od 2019-nCoV u budućnosti?

Kakav će daljnji put 2019-nCoV-a biti vidjet ćemo u narednim mjesecima. Za sada je Kina prilično izolirana od ostatka Svijeta, letovi u i iz Kine su obustavljeni ili reducirani, kao i drugi oblici putovanja i migracije ljudi u i iz Kine, cijele pokrajine u Kini stavljene su u karantenu, pa je za očekivati kako izvan Kine neće biti većih posljedica od ovog virusa. Također, budući se 2019-nCoV načelno ponaša kao i ostali respiratorni virusi, očekuje se kako će nastupom toplijeg vremena i infekcije uzrokovanje ovim virusom jenjavati, odnosno drugi scenariji bi bili prilično uznemirujući. Eventualno bi bilo prihvatljivo da se novooboljeli ponovno počnu registrirati sljedeće zime, ali da 2019-nCov virus u međuvremenu ne mutira na način da počne izazivati neke nove i teže oblik bolesti.

Cjepivo protiv 2019-nCoV? Vjerojatno će se izumiti, ali … očekuje se da globalni pohod virusa 2019-nCoV do tada već spontano bude završen …

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Važnost folne kiseline u trudnoći

Važnost vitamina B-kompleksa, folata i folne kiseline u trudnoći je ogromna, ponajprije u smislu preveniranja defekata neuralne cijevi, te srčanih i anomalija nepca u embrija, a ima i drugih pozitivnih učinaka na plod, kako u početku, tako i u nastavku trudnoće. Razvoj neuralne cijevi odvija se tijekom prvih 28 dana trudnoće, stoga se upravo u […]

Trudnica

Može li trudnica napraviti pregled bez zdravstvenog osiguranja?

Piercing

Što kada trudnica ima ili želi piercing ?

Ovakvo pitanje bilo bi nezamislivo prije koje desetljeće, u vrijeme kada su majke današnjih mladih trudnica bile tek punoljetne. Vremena se mijenjaju, u nekim sadržajima na bolje, u drugima baš i ne, ali je činjenica kako neka „(dobra), stara vremena” ostaju tek stihovi u pjesmama. U tekstu koji je pred vama, razmotrit ćemo kako postupati […]

Oksitocinski test

Oksitocinski test ima svoje mjesto u porodništvu i danas

Oksitocinski test je, uz non-stres test, o kojemu smo nedavno pisali, još jedna slična metoda antepartalnog testiranja. Počeci ove metode detektiranja kucaja fetalnog srca, odnosno praćenja odstupanja u otkucajima fetalnog srca, vežu se uz Hammachera i suradnike, sada već davnih 1960-ih godina. Tada je oksitocinski test bio nezamjenjiv u porodništvu, no napretkom medicine, znanosti i […]

Lijekovi protiv bolova

Smiju li trudnice primati injekcije u slučaju ukočenosti

Nonstres test

Je li vam rađen nonstres test?

Nonstres test je siguran, neinvazivan test u porodništvu, u potpunosti neškodljiv za trudnicu i njeno nerođeno dijete. Njime se provjerava frekvencija otkucaja srca fetusa prije rođenja, tj. u trećem tromjesečju, između 38-og i 42-og tjedna trudnoće. Primjenjuje li se ovaj test u svake trudnice? Ne, samo u onih za koje ginekolozi tako procjene, u situacijama […]

Iz iste kategorije

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Ginekologija

Koji je najsigurniji način dokazivanja trudnoće, osim testa za trudnoću?

Ginekologija

Postoji li mogucnost trudnoće prilikom ejakulacije u rodnicu, unatoč redovnom uzimanju tableta?

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 4. dio

Učinak probiotika na zdravlje ženskog reproduktivnog sustava još je uvijek predmet brojnih istraživanja i u neku ruku kontraverzan. U rodnici obitava 17 do 30 različitih vrsta bakterija. Njihova je normalna koncentracija 10 na 8 do 10 na 9 kolonija i 1 ml vaginalnog iscjetka.  Najpoželjniji mikroorganizam je Lactobacillus (Lactobacillus vaginalis). Žene koje gledaju i čitaju svoje PAPA testove […]