Mitovi i zablude o covidu-19 s aspekta ženskog zdravlja

U rodilištima su na snazi sve propisane preventivne mjere zaštite, a način poroda diktiraju opstetričke indikacije. Tako trudnica zaražena s COVIDom-19 može roditi i vaginalno i kirurški, na carski rez, sve prema procjeni porodničara.

U ovo vrijeme prije godinu dana, Svijet je čuo za novi virus, koji je, nakon nekog vremena, nazvan COVID-19. Nepoznanica o ovom virusu ima i danas, ali ima i sve više znanstveno utemeljenih spoznaja. No, kako to obično biva kada je riječ o nečemu novome, stalno se pojavljuju i dezinformacije. Koje će vijesti pasti na plodno tlo, čemu će se vjerovati, ovisi o mnogim čimbenicima, a u tom kontekstu ne smije se zanemariti ni moć medija, u današnje vrijeme ponajprije elektroničkih. Uzevši u obzir znanstvene i stručne spoznaje o COVIDu-19 koje do sada znamo, razmotrit ćemo najčešće mitove i zablude o ovom virusu s aspekta ženskog zdravlja.

Trudnice su ugroženije od infekcije s COVID-19 od ostale populacije.

Netočno.

Trudnoća je “drugo stanje”, neki procesi u organizmu drugačiji su u trudne i žene koja nije trudna, nešto što se izvan trudnoće može smatrati odstupanjem od normalnoga, u trudnoći je normalno i tako dalje. No, prema svemu što do sada znamo, nema dokaza veće ugroze trudnica zbog infekcije s COVID-19. Tako se trudnicama bez opterećene anamneze preporuča, kao i ostaloj populaciji bez poznatih zdravstvenih rizika, pridržavanje općenitih uputa kada je o prevenciji riječ.

Novorođenče trudnice s dokazanom COVID-19 infekcijom bit će bolesno.

Netočno.

Trudnica zaražena s COVIDom-19 može virus prenijeti na plod, no prema dosadašnjem znanju, novorođenče se najčešće brzo i dobro oporavi, bez razvoja kliničke slike bolesti.

Tijekom pandemije s COVID-19 ne preporuča se medicinski potpomognuta oplodnja.

Netočno.

Eventualna ograničenja proizlaze iz naputaka o radu ustanova, no sami postupci MPO dozvoljeni su i obavljaju se i tijekom pandemije s COVID-19.

Porod trudnice s COVID-19 infekcijom mora biti na carski rez.

Netočno.

U rodilištima su na snazi sve propisane preventivne mjere zaštite, a način poroda diktiraju opstetričke indikacije. Tako trudnica zaražena s COVIDom-19 može roditi i vaginalno i kirurški, na carski rez, sve prema procjeni porodničara.

Preventivni ginekološki i pregledi iza poroda se u doba pandemije s COVID-19 otkazuju.

Netočno.

Preventivni pregledi su tekovina civilizacije, svijest o liječničkim kontrolama u zdravlju, kako bi se zdravlje očuvalo i kako bi se bolest ustanovila u ranoj fazi, kada jasnih simptoma bolesti još nema. Međutim, zbog preporuka nadležnih tijela, rade se jasnije trijaže, te se jasnije razmatraju ranije preporuke za preventivne preglede. Ako se tako procijeni, uzevši u obzir anamnestičke podatke i ranije nalaze, te medicinske stavove, preporuča se na neko, razumno vrijeme odgoditi dolazak u ginekološku ambulantu.

Žene s ginekološkim malignomom u doba pandemije s COVID-19 se ne liječe.

Netočno.

Onkološki bolesnici općenito liječe se u doba pandemije s COVID-19. Eventualna ograničenja mogu se ticati lokacija u kojima će se liječenja provoditi i zdravstvenih djelatnika koji će ta liječenja provoditi, a što je u nadležnostima odgovarajućih tijela.

Telefonske i konzultacije elektroničkom poštom u ginekološkim ambulantama u vrijeme pandemije s COVID-19 se preporučaju.

Točno.

Ginekolog će i na taj način dati jasne upute o daljnjem postupanju, bilo da je potrebno doći u zdravstvenu ustanovu, bilo da je moguće pregled ili konzultacije odgoditi za kasnije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

COVID-19

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Prema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]

Ginekološki pregled

Radila sam TAS UZV, molim Vas objašnjenje nalaza.

COVID-19

Možemo li u potpunosti vratiti osjet okusa i mirisa nakon covida?

Doslovno iščezne preko noći – tako oboljeli od bolesti COVID-19 najčešće opisuju gubitak osjeta mirisa i/ili okusa, jednog od popularnih simptoma ove bolesti. Ni autorica ovih redaka nije bila pošteđena ovog simptoma. Već tri dana nakon pojave prvih simptoma infekcije koronavirusom, pojavio se gubitak njuha i okusa. Jabuka odjednom više nije imala okus (i miris) […]

Cijepljenje

Cjepljenja u trudnoći

Razgovori o cjepljenju općenito, a pogotovo u trudnoći, nikada ne prolaze bez povišenih tonova, a nerijetko i prelaze granice kulturnog komuniciranja. Nečemu takovom svjedočimo zadnjih mjeseci, čak već i godinu dana, odnosno preciznije od kada se počelo govoriti o cjepivu protiv Covida-19, a rasprave su dovedene do usijanja s početkom cjepljenja protiv Covida-19. U osvrtu […]

Ginekološki pregled

Ako nisam spolno aktivna, koliko često trebam ići na ginekološki pregled?

Iz iste kategorije

Ginekologija

Ciste na grliću maternice – je li to jako opasno?

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 4. dio

Učinak probiotika na zdravlje ženskog reproduktivnog sustava još je uvijek predmet brojnih istraživanja i u neku ruku kontraverzan. U rodnici obitava 17 do 30 različitih vrsta bakterija. Njihova je normalna koncentracija 10 na 8 do 10 na 9 kolonija i 1 ml vaginalnog iscjetka.  Najpoželjniji mikroorganizam je Lactobacillus (Lactobacillus vaginalis). Žene koje gledaju i čitaju svoje PAPA testove […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 3. dio

Bifidobakterije su povezane s pozitivnim učincima na zdravlje u probavnom sustavu, uključujući poboljšanu probavu laktoze. Ovaj probiotik također može spriječiti ili smanjiti proljev i može smanjiti simptome sindroma iritabilnog crijeva. Također blagotvorno utiču na razinu lipida. B. breve, B. longum subsp. infantis, B. bifidum i B. longum su najčešće bifidobakterije kod dojenčadi. Novorođenčad koja dobiva […]

Ginekologija

Cista i operacija – je li ovo opasno?

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 2. dio

Poslije upoznavanja osnovnih pojmova u ovom novom području znanosti, a da bi mogli bolje razumjeti događanja u mikrobiomu ljudskog organizma moramo razlikovati PREBIOTIKE i PROBIOTIKE. ŠTO SU PREBIOTICI ? Postoji više definicija, znanstvenih i manje znanstvenih objašnjenja. No osnovno je što moramo znati je da su PREbiotici hrana za PRObiotike. Da bi probiotici obavljali svoje […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – Osnovni pojmovi – 1. dio

Što je mikrobiota tijela? Ljudsko tijelo sadrži mnoge mikroorganizme, uključujući veliki broj bakterija, virusa, gljivica i praživotinja, koji se nazivaju mikrobiota, koje žive u ili na ljudskom tijelu. U usporedbi s brojem stanica koje čine ljudsko tijelo, utvrđeno je da je broj mikrobiote mnogo veći. Ljudska bića su holobionti, tj.bića koje se sastoje od drugih bića […]