Probiotici i žensko zdravlje – 4. dio

Učinak probiotika na zdravlje ženskog reproduktivnog sustava još je uvijek predmet brojnih istraživanja i u neku ruku kontraverzan. U rodnici obitava 17 do 30 različitih vrsta bakterija. Njihova je normalna koncentracija 10 na 8 do 10 na 9 kolonija i 1 ml vaginalnog iscjetka. 

Najpoželjniji mikroorganizam je Lactobacillus (Lactobacillus vaginalis). Žene koje gledaju i čitaju svoje PAPA testove uoče ih kod urednih nalaza – dio mikroorganizmi – Lactobacillus vaginalis. Kod stabilne i zdrave flore rodnice to su najpoželjniji stanovnici vagine. Korisne bakterije su u međusobnom suživotu sa ljudskim domaćinom. U međusobnom odnosu svi imaju korist. Od strane mikroorganizama dolazi do stvaranja zaštitnog mikrofilma i zaštite domaćina od patogenih mikroorganizama. Zadatak domaćina je da osigura hranjive tvari za rast bakterija , kolonizaciju i dominaciju laktobacila. Upravo kolonizacija i domiacija laktobacila jako su važni za zdravu vaginalnu mikrobiotu, to su vrste Lactobacillus crispatus, Lactobacillus gasseri, Lactobacillus iners i Lactobacillus jensenii. 

Normalni uvjeti u rodnici posljedica složenih mehanizama čija je zadaća održavanje pH kiselim, između 3,8 do 4,2. Estrogeni potiču stvaranje glikogena u epitelu stanica rodnice. Glikogen se uz pomoć laktobacila, enzima i drugih bakterija metabolizira u mliječnu kiselinu i druge organske kiseline te H2O2 (vodikov peroksid). Time se ostvaruje kiseli pH oko 4, odnosno zakiseljava se vagina. Takvim mehanizmom se obuzdavaju potencijalno patogene bakterije i protozoi. Promjene u samom sastavu mikrobiote rodnice mogu se dogoditi u različiti životnim fazama žene. Od dojenačke dobi, puberteta, trudnoće i menopauze. Zapravo, hormonalne promjene, nekontrolirana uporaba antibiotika, menstruacija i ispiranje rodnice su čimbenici koji sudjeluju u promjeni vaginalne mikrobiote. Važna uloga laktobacila je i u tome da potiču domaćina na proizvodnju antimikrobnih peptida i protuupalnih citokina. Probiotici su aktivni mikroorganizmi koji koloniziraju ljudski probavni sustav i reproduktivni sustav. Veliki broj istraživanja i studija su pokazali da oralni probiotoci mogu liječiti brojne bolesti probavnog sustava. Tako i laktobacili, kao najbrojniji mikroorganizami u vagini imaju zadaću održavati ravnotežu u rodnici. Ravnoteža u rodnici je dinamičan proces. Kada su laktobacili dominantni mala neravnoteža se sama regulira (korgira).

Mnoge ginekološke bolesti i infekcije mogu biti posljedica neravnoteže vaginalne flore tako da brojna istraživanja ukazuju na povećani rizik za razvoj lezija vrata maternice prilikom infekcije sa HPV-om.

Poremećaj flore pogoduje i razvoju bakterijske vaginoze (Gardnerela vginalis), što također uzrokuje povećani rizik za razvoj lezija vrata maternice prilikom infekcije sa HPV-om.

U menopauzi dolazi do smanjenja razine estrogena, posljedično do smanjenja količine glikogena u stanicama stjenke vagine koja postaje tanka. A samim tim dolazi i do smanjenja broja lakotobacila. Takva događanja u menopauzi potiču porast broja patogenih bakterija koji se u vagini razmnožavaju bez zapreke, što dovodi do senilnog vaginitisa. Takva upala rodnice u menopauzi terapijski je vrlo zahtjevna i tvrdokorna. Slijedeći tekstovi će detaljnije objasniti ulogu probiotika u održavanju vaginalnog zdravlja žene.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Bol u trbuhu

Bolovi u trbuhu

Cistocela

Cistocela

Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Eliminacijska dijeta

Izmjene zatvora i proljeva i nezdrava prehrana

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Iz iste kategorije

Ginekologija

Postoji li mogućnost trudnoće?

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Ginekologija

Mamografija – upit

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 3. dio

Bifidobakterije su povezane s pozitivnim učincima na zdravlje u probavnom sustavu, uključujući poboljšanu probavu laktoze. Ovaj probiotik također može spriječiti ili smanjiti proljev i može smanjiti simptome sindroma iritabilnog crijeva. Također blagotvorno utiču na razinu lipida. B. breve, B. longum subsp. infantis, B. bifidum i B. longum su najčešće bifidobakterije kod dojenčadi. Novorođenčad koja dobiva […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 2. dio

Poslije upoznavanja osnovnih pojmova u ovom novom području znanosti, a da bi mogli bolje razumjeti događanja u mikrobiomu ljudskog organizma moramo razlikovati PREBIOTIKE i PROBIOTIKE. ŠTO SU PREBIOTICI ? Postoji više definicija, znanstvenih i manje znanstvenih objašnjenja. No osnovno je što moramo znati je da su PREbiotici hrana za PRObiotike. Da bi probiotici obavljali svoje […]