Probiotici i žensko zdravlje – Osnovni pojmovi – 1. dio

Što je mikrobiota tijela?

Ljudsko tijelo sadrži mnoge mikroorganizme, uključujući veliki broj bakterija, virusa, gljivica i praživotinja, koji se nazivaju mikrobiota, koje žive u ili na ljudskom tijelu. U usporedbi s brojem stanica koje čine ljudsko tijelo, utvrđeno je da je broj mikrobiote mnogo veći. Ljudska bića su holobionti, tj.bića koje se sastoje od drugih bića i stanica. HOLOBIONT je skup domaćina i mnogih drugih vrsta koje žive u njemu ili od njega, te zajedno tvore ekološku jedinicu zvanu simbiom. Mikrobiota je niz mikroorganizama koji u međusobnom odnosu, obostrano, imaju korist od tog suživota. Mikroorganizni koji se nalazi na ili u ljudskom organizmu tvore FIZIOLOŠKU MIKROBIOTU.

 Mikroorganizmi zauzimaju:

 – probavni sustavu, osobito crijevo

– kožu

– sluznice

– dišni sustav

– urogenitalni sustav

– krv

– mozak

– druga tkiva

Ljudska mikrobiota sastoji se od 10-100 trilijuna simbiotskih stanica koje nosi svaka osoba. Za razliku od mikrobiote treba razlikovati pojam MIKROBIOM.

Što je mikrobiom?

Ljudski mikrobiom sastoji se od gena koje te stanice posjeduju (mikrobi + njihovi geni).Znanstvenici su dokazali da ima 3,3 milijuna gena samo u mikrobiomu ljudskog crijeva u usporedbi sa 22 000 gena prisutnih u cijelom ljudskom organizmu. Dokazano je da ljudi u 99,9% imaju identični genom (u smislu domaćina) ali mogu biti 80-90%različiti jedni od drugih u smislu mikrobioma npr. crijeva ili ruke. Sastav mikrobioma je poput otiska prsta,  on je jedinstven za svakog pojedinca. Ljudska crijevna mikroflora sastoji se od preko 7000 sojeva, što predstavlja 1013-14 bakterijskih stanica. Sastav i aktivnost mikrobiote utječu mnogi faktori: genetska podloga, okoliš, prehrana, dob, spol, navike, zdravstveno stanje domaćina i lijekovima koji se koriste. Sam sastav i aktivnost mikroorganizama utječu na metabolizam domaćina i razvoj bolesti.

Ljudska mikrobiota vrši važnu ulogu u metaboličkim procesima, prehrambenim procesima, imunološkim i detoksikacijskim procesima u organizmu. Ljudska mikrobiota prolazi različite faze razvoja prateći svog domaćina tijekom života. Uspostavlja se nakon rođenja te se stabilizira nakon 2-3 godine. Tijekom života sastav mikroorganizama se povećava i postaje vrlo raznolik. Najveću složenost doseže kod odraslog čovjeka. U zdrave i odrasle osobe sastav mikroorganizama ostaje relativno stabilan. U kasnijim fazama života ponovo postaje manje raznolik i sa promijenjenim sastavom određenih bakterija.

Kada se prvi puta u životu susrećemo sa mikrobiotom?

Tijekom samog akta poroda, novorođenče je izloženo okolišu (kroz kojeg prolazi) koji ima svoje mikroorganizme. Način poroda je važan i utiče na sastav mikrobiote. Sa različitim mikroorganizmima novorođenče dolazi u dodir ako je porod carskim rezom, i sa različitim ako je porod vaginalnim putem, znajući da bakterije iz okoliša čine osnovu za miktobiotu. Kod djece rođenih carskim rezom ustanovilo se da je mikrobiota na koži, ustima, nazofarinksu i crijevima bila slična mikroorganizmima sa kože majke.

Djeca rođena vaginalnim putem imali su mikrobiotu od vaginalnih i fekalnih bakterija majke, dakle ta djeca su stekla bakterijske zajednice slične vaginalnoj mikrobioti njihovih majki. Na mikrobiotu u toj dobi utječe vrsta hranjenja dojenčeta, gestacijska dob, i uporaba antibiotika. Sastav crijevne mikrobiote ima važnu ulogu u razvoju imunološkog sustava, tako da prvi mikrobi koji koloniziraju probavni trakt imaju ključnu ulogu. Različita je crijevna mikrobiota dojenčadi koji doje majčino mlijeko ili onih koji su na adaptiranom mlijeku. Dakle vrsta mlijeka, majčino ili adaptirano određuje naseljenost različitim vrstama bakterija. Ljudsko mlijeko potiče interakciju između imunološkog sustava sluznice crijeva i mikrobioma. Zato je dojenje jako važno. Treba poticati majke u dojenju, to je važan faktor u budućem zdravlju djece.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Skraćeni vrat maternice – molim savjet

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Produljeno menstrualno krvarenje – molim Vaše mišljenje

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 4. dio

Učinak probiotika na zdravlje ženskog reproduktivnog sustava još je uvijek predmet brojnih istraživanja i u neku ruku kontraverzan. U rodnici obitava 17 do 30 različitih vrsta bakterija. Njihova je normalna koncentracija 10 na 8 do 10 na 9 kolonija i 1 ml vaginalnog iscjetka.  Najpoželjniji mikroorganizam je Lactobacillus (Lactobacillus vaginalis). Žene koje gledaju i čitaju svoje PAPA testove […]