Što je mikrobiota tijela?

Ljudsko tijelo sadrži mnoge mikroorganizme, uključujući veliki broj bakterija, virusa, gljivica i praživotinja, koji se nazivaju mikrobiota, koje žive u ili na ljudskom tijelu. U usporedbi s brojem stanica koje čine ljudsko tijelo, utvrđeno je da je broj mikrobiote mnogo veći. Ljudska bića su holobionti, tj.bića koje se sastoje od drugih bića i stanica. HOLOBIONT je skup domaćina i mnogih drugih vrsta koje žive u njemu ili od njega, te zajedno tvore ekološku jedinicu zvanu simbiom. Mikrobiota je niz mikroorganizama koji u međusobnom odnosu, obostrano, imaju korist od tog suživota. Mikroorganizni koji se nalazi na ili u ljudskom organizmu tvore FIZIOLOŠKU MIKROBIOTU.

 Mikroorganizmi zauzimaju:

 – probavni sustavu, osobito crijevo

– kožu

– sluznice

– dišni sustav

– urogenitalni sustav

– krv

– mozak

– druga tkiva

Ljudska mikrobiota sastoji se od 10-100 trilijuna simbiotskih stanica koje nosi svaka osoba. Za razliku od mikrobiote treba razlikovati pojam MIKROBIOM.

Što je mikrobiom?

Ljudski mikrobiom sastoji se od gena koje te stanice posjeduju (mikrobi + njihovi geni).Znanstvenici su dokazali da ima 3,3 milijuna gena samo u mikrobiomu ljudskog crijeva u usporedbi sa 22 000 gena prisutnih u cijelom ljudskom organizmu. Dokazano je da ljudi u 99,9% imaju identični genom (u smislu domaćina) ali mogu biti 80-90%različiti jedni od drugih u smislu mikrobioma npr. crijeva ili ruke. Sastav mikrobioma je poput otiska prsta,  on je jedinstven za svakog pojedinca. Ljudska crijevna mikroflora sastoji se od preko 7000 sojeva, što predstavlja 10^13-14 bakterijskih stanica. Sastav i aktivnost mikrobiote utječu mnogi faktori: genetska podloga, okoliš, prehrana, dob, spol, navike, zdravstveno stanje domaćina i lijekovima koji se koriste. Sam sastav i aktivnost mikroorganizama utječu na metabolizam domaćina i razvoj bolesti.

Ljudska mikrobiota vrši važnu ulogu u metaboličkim procesima, prehrambenim procesima, imunološkim i detoksikacijskim procesima u organizmu. Ljudska mikrobiota prolazi različite faze razvoja prateći svog domaćina tijekom života. Uspostavlja se nakon rođenja te se stabilizira nakon 2-3 godine. Tijekom života sastav mikroorganizama se povećava i postaje vrlo raznolik. Najveću složenost doseže kod odraslog čovjeka. U zdrave i odrasle osobe sastav mikroorganizama ostaje relativno stabilan. U kasnijim fazama života ponovo postaje manje raznolik i sa promijenjenim sastavom određenih bakterija.

Kada se prvi puta u životu susrećemo sa mikrobiotom?

Tijekom samog akta poroda, novorođenče je izloženo okolišu (kroz kojeg prolazi) koji ima svoje mikroorganizme. Način poroda je važan i utiče na sastav mikrobiote. Sa različitim mikroorganizmima novorođenče dolazi u dodir ako je porod carskim rezom, i sa različitim ako je porod vaginalnim putem, znajući da bakterije iz okoliša čine osnovu za miktobiotu. Kod djece rođenih carskim rezom ustanovilo se da je mikrobiota na koži, ustima, nazofarinksu i crijevima bila slična mikroorganizmima sa kože majke.

Djeca rođena vaginalnim putem imali su mikrobiotu od vaginalnih i fekalnih bakterija majke, dakle ta djeca su stekla bakterijske zajednice slične vaginalnoj mikrobioti njihovih majki. Na mikrobiotu u toj dobi utječe vrsta hranjenja dojenčeta, gestacijska dob, i uporaba antibiotika. Sastav crijevne mikrobiote ima važnu ulogu u razvoju imunološkog sustava, tako da prvi mikrobi koji koloniziraju probavni trakt imaju ključnu ulogu. Različita je crijevna mikrobiota dojenčadi koji doje majčino mlijeko ili onih koji su na adaptiranom mlijeku. Dakle vrsta mlijeka, majčino ili adaptirano određuje naseljenost različitim vrstama bakterija. Ljudsko mlijeko potiče interakciju između imunološkog sustava sluznice crijeva i mikrobioma. Zato je dojenje jako važno. Treba poticati majke u dojenju, to je važan faktor u budućem zdravlju djece.