Aneurizma torakalne aorte

Aneurizma aorte je lokalno ili difuzno proširenje lumena aorte. Lokalizacija aneurizme može biti u uzlaznom dijelu, u luku aorte ili u silaznom dijelu torakalne aorte. Aneurizma može biti fuziformnog ili sakularnog oblika. Većina bolesnika je bez simptoma. Pojava simptoma ovisi o lokalizaciji aneurizme i o njezinoj veličini.

Aneurizma aorte je lokalno ili difuzno proširenje lumena aorte. Lokalizacija aneurizme može biti u uzlaznom dijelu, u luku aorte ili u silaznom dijelu torakalne aorte. Aneurizma može biti fuziformnog ili sakularnog oblika. Predisponirajući čimbenici nastanka aneurizme su trauma prsnog koža, arterijska hipertenzija, Marfanov sindrom, starija životna dob, muški spol, upalne bolesti, bolesti vezvnog tkiva ili idiopatski uzroci. Većina bolesnika je bez simptoma. Pojava simptoma ovisi o lokalizaciji aneurizme i o njezinoj veličini. Uz anamnezu i klinički pregled od dijagnostičkih postupaka koristimo elektrokardiografiju (EKG), RTG snimku pluća i srca, transtorakalnu ehokardiografiju (TTE), transezofagusnu ehokardiografiju (TEE), klasičnu angiografiju, višeslojnu kompjutoriziranu tomografiju (MSCT) s angiografijom i nuklearnu magnetnu rezonanciju (NMR).

Najčešći simptom aneurizme torakalne aorte je bol u prsima i u leđima. Osim boli bolesnici mogu imati otežano disanje ili dispneju, suhi kašalj, promuklost i smetnje s gutanjem. Navedeni simptomi uzrokovani su pritiskom aneurizme na okolne organe u prsnom košu, poglavito na dušnik i na jednjak. U odraslih osoba aneurizma i disekcija spadaju u dosta česte patološke promjene torakalne aorte. Prema literaturnim podacima incidencija aneurizme torakalne aorte otprilike je 10 bolesnika godišnje na 100 000 stanovnika, dok je incidencija disekcije torakalne aorte od 2,6 do 3,5 bolesnika godišnje na 100 000 stanovnika.

Što se tiče liječenja aneurizme torakalne aorte imamo na raspolaganju više mogućnosti. Za manje i asimptomatske aneurizme obično nije potrebna posebna terapija, jedino liječimo pridružene bolesti, ako su prisutne. Veće i simptomatske aneurizme silaznog dijela torakalne aorte možemo liječiti kirurški ili endovaskularnom implantacijom stent grafta. Prva endovaskularna implantacija stent grafta izvedena je prije gotovo 30 godina u Ukrajini.

Opisati ću simptome, dijagnostičke postupke i liječenje velike aneurizme i disekcije silaznog dijela torakalne aorte. Bolesnica u dobi od 52 godine imala je izražene smetnje u vidu učestalih boli u prsima s lijeve strane i u leđima uz otežano disanje, kašalj te smetnje s gutanjem. Učinjenim dijagnostičkim pretragama isključen je akutni koronarni sindrom. Ehokardiografijom i MSCT angiografijom ustanovljeno je veliko proširenje – aneurizma (širina aneurizme više od 10 cm) silaznog dijela torakalne aorte. Također je ustanovljena disekcija proširenog dijela silazne aorte, te pritisak na traheju i na jednjak što je uzrokovalo izražene simptome bolesnice. Zbog pridruženih bolesti nije bilo moguće bolesnicu podvrgnuti kirurškm liječenju aneurizme silaznog dijela torakalne aorte. Kod bolesnice je učinjena endovaskularna implantacija dva stent grafta u jednom vodećem europskom kardiokirurškom centru. Kontrolne pretrage i dugoročno praćenje bolesnice tijekom 8 godina, pokazuju da više nema simptome koji su bili uzrokovani patološkim promjenama torakalne aorte.

U zaključku možemo reći da je veća incidencija aneurizme nego disekcije torakalne aorte. Suvremene dijagnostičke metode omogućuju brzu i točnu dijagnozu patoloških promjena torakalne aorte. Mogućnosti liječenja su kirurške ili endovaskularna implantacija stent grafta s odličnim kratkoročnim i dugoročnim rezultatima.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bradikardija

EKG – molim savjet

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Lijek

Postoji li još neki lijek koji se preporuča u ovim slučajevima kao što je moj?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Prenizak puls – molim savjet

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]