Aneurizma torakalne aorte

Aneurizma aorte je lokalno ili difuzno proširenje lumena aorte. Lokalizacija aneurizme može biti u uzlaznom dijelu, u luku aorte ili u silaznom dijelu torakalne aorte. Aneurizma može biti fuziformnog ili sakularnog oblika. Većina bolesnika je bez simptoma. Pojava simptoma ovisi o lokalizaciji aneurizme i o njezinoj veličini.

Aneurizma aorte je lokalno ili difuzno proširenje lumena aorte. Lokalizacija aneurizme može biti u uzlaznom dijelu, u luku aorte ili u silaznom dijelu torakalne aorte. Aneurizma može biti fuziformnog ili sakularnog oblika. Predisponirajući čimbenici nastanka aneurizme su trauma prsnog koža, arterijska hipertenzija, Marfanov sindrom, starija životna dob, muški spol, upalne bolesti, bolesti vezvnog tkiva ili idiopatski uzroci. Većina bolesnika je bez simptoma. Pojava simptoma ovisi o lokalizaciji aneurizme i o njezinoj veličini. Uz anamnezu i klinički pregled od dijagnostičkih postupaka koristimo elektrokardiografiju (EKG), RTG snimku pluća i srca, transtorakalnu ehokardiografiju (TTE), transezofagusnu ehokardiografiju (TEE), klasičnu angiografiju, višeslojnu kompjutoriziranu tomografiju (MSCT) s angiografijom i nuklearnu magnetnu rezonanciju (NMR).

Najčešći simptom aneurizme torakalne aorte je bol u prsima i u leđima. Osim boli bolesnici mogu imati otežano disanje ili dispneju, suhi kašalj, promuklost i smetnje s gutanjem. Navedeni simptomi uzrokovani su pritiskom aneurizme na okolne organe u prsnom košu, poglavito na dušnik i na jednjak. U odraslih osoba aneurizma i disekcija spadaju u dosta česte patološke promjene torakalne aorte. Prema literaturnim podacima incidencija aneurizme torakalne aorte otprilike je 10 bolesnika godišnje na 100 000 stanovnika, dok je incidencija disekcije torakalne aorte od 2,6 do 3,5 bolesnika godišnje na 100 000 stanovnika.

Što se tiče liječenja aneurizme torakalne aorte imamo na raspolaganju više mogućnosti. Za manje i asimptomatske aneurizme obično nije potrebna posebna terapija, jedino liječimo pridružene bolesti, ako su prisutne. Veće i simptomatske aneurizme silaznog dijela torakalne aorte možemo liječiti kirurški ili endovaskularnom implantacijom stent grafta. Prva endovaskularna implantacija stent grafta izvedena je prije gotovo 30 godina u Ukrajini.

Opisati ću simptome, dijagnostičke postupke i liječenje velike aneurizme i disekcije silaznog dijela torakalne aorte. Bolesnica u dobi od 52 godine imala je izražene smetnje u vidu učestalih boli u prsima s lijeve strane i u leđima uz otežano disanje, kašalj te smetnje s gutanjem. Učinjenim dijagnostičkim pretragama isključen je akutni koronarni sindrom. Ehokardiografijom i MSCT angiografijom ustanovljeno je veliko proširenje – aneurizma (širina aneurizme više od 10 cm) silaznog dijela torakalne aorte. Također je ustanovljena disekcija proširenog dijela silazne aorte, te pritisak na traheju i na jednjak što je uzrokovalo izražene simptome bolesnice. Zbog pridruženih bolesti nije bilo moguće bolesnicu podvrgnuti kirurškm liječenju aneurizme silaznog dijela torakalne aorte. Kod bolesnice je učinjena endovaskularna implantacija dva stent grafta u jednom vodećem europskom kardiokirurškom centru. Kontrolne pretrage i dugoročno praćenje bolesnice tijekom 8 godina, pokazuju da više nema simptome koji su bili uzrokovani patološkim promjenama torakalne aorte.

U zaključku možemo reći da je veća incidencija aneurizme nego disekcije torakalne aorte. Suvremene dijagnostičke metode omogućuju brzu i točnu dijagnozu patoloških promjena torakalne aorte. Mogućnosti liječenja su kirurške ili endovaskularna implantacija stent grafta s odličnim kratkoročnim i dugoročnim rezultatima.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet