Arterijska hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Arterijska hipertenzija često se u literaturi naziva „tihim ubojicom“, jer ako se ne dijagnosticira na vrijeme i ne liječi adekvatno, izaziva niz oštećenja na srcu (popuštanje srca, angina pectoris, infarkt srca), u mozgu (moždani udar), u bubregu (zatajenje bubrega), u očima (oštećenje i gubitak vida) i krvnim žilama (ateroskleroza).

Definicija

 Pod arterijskom hipertenzijom (dalje u tekstu AH)  smatramo trajno povišenje sistoličkog (>130 mmHg), ili dijastoličkog tlaka (>80 mmHg) ili povišenje i sistoličkog i dijastoličkog tlaka.

Uzroci art. hipertenzije

 Uzrok AH najčešće je nepoznat u 90-95% slučajeva. Tada govorimo o esencijalnoj ili primarnoj AH. Smatra se da je njen najčešći uzrok, uz genetsku predispoziciju, suvremeni način života i nezdrave životne navike (prevelik unos soli u prehrani, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, sjedeći način života, pušenje i stres).

AH kojoj znamo uzrok, javlja se u svega 5-10% bolesnika i naziva se sekundarna AH. Uzroci ove vrste hipertenzije su bolesti bubrega, prirođene bolesti krvožilnog sustava, trudnoća, hormonalni poremećaji kao što su bolesti štitnjače, nadbubrežne žlijezde, hipofize, uzimanje nekih lijekova kao što su kontracepcija, nesteroidni antireumatici, kortikosteroidi, droge.

 Važnost pravovremenog otkrivanja AH-e

 Bitno je dijagnosticirati AH-u čim ranije. Nažalost, pacijenti imaju dugo povišen art. tlak a da to ne znaju jer je on u početku asimptomatski. Zato se AH često u literaturi naziva „tihim ubojicom“, jer ako se ne dijagnosticira na vrijeme i ne liječi adekvatno, izaziva niz oštećenja na srcu (popuštanje srca, angina pectoris, infarkt srca), u mozgu (moždani udar), u bubregu (zatajenje bubrega), u očima (oštećenje i gubitak vida) i krvnim žilama (ateroskleroza). Tada se javljaju simptomi kao što su glavobolja, najčešće zatiljna, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, sinkopa (iznenadni gubitak svijesti), smetnje s vidom,  epistaksa (krvarenje iz nosa), smetenost, bolovi u prsima, bolovi u nogama.

 

 Klasifikacija  AH-e prema vrijednostima art.tlaka

 

Optimalan  art. tlak                        sistolički <120 mmHg         dijastolički < 80 mmHg

Normalan  art. tlak                         sistolički 120-129 mmHg   dijastolički  80-84  mmHg

Visoko normalan art. tlak              sistolički 130-139 mmHg  i /ili dijastolički  85-89  mmHg

Prvi stupanj  AH-e                           sistolički 140-159 mmHg  i /ili dijastolički  90-99  mmHg  

Drugi stupanj  AH-e                        sistolički 160-179 mmHg  i /ili dijastolički  100-109  mmHg

Treći stupanj  AH-e                         sistolički ≥180 mmHg       i /ili dijastolički  ≥110 mmHg

Izolirana sistolička hipertenzija    sistolički ≥140 mmHg         dijastolički ≥90 mmHg

 

Obrada pacijenta s AH

 Liječnik će u razgovoru s pacijentom uzeti iscrpnu osobnu i obiteljsku anamnezu, učiniti pregled bolesnika i planirati daljne pretrage. To uključuje laboratorijske nalaze: KKS, GUK, urea, kreatinin, urate, jetrene enzime, elektrolite, lipidogram, TSH, sediment urina, mikroalbuminuriju, zatim EKG, RTG srca i pluća, UZV abdomena, UZV srca, fundus (očna pozadina), KMAT, pp Holter EKG-a. Bitno je da liječnik procijeni kardiovaskularni rizik i da ustanovi da li ima elemenata za oštećenje ciljnih organa. Kod sumnje na sekundarnu art. hipertenziju učiniti će se daljnja obrada, ovisno o tome za koju se bolest sumnja da je uzrok AH-e. Nakon obrade i potvrde dijagnoze, nastaviti će se dalje praćenje bolesnika od strane (ovisno o dijagnozi) kardiologa, nefrologa, endokrinologa a pp i kirurga.

 Mjerenje arterijskog tlaka

 Tlak treba redovito kontrolirati u kućnim uvjetima samomjeračima tlaka, uz pretpostavku da je uređaj  ispravan i da je ispitanik dobro educiran. Treba upozoriti da orukvica tlakomjera mora biti prilagođena opsegu nadlaktice. Ne preporučuje se mjerenje art. tlaka na zapešću ili na prstu. Tlak mjeriti ujutro prije uzimanja terapije i navečer prije spavanja a pp i češće. Voditi dnevnik tlaka. Preporuča se ne pušiti i ne uzimati kofein 30 min prije mjerenja tlaka. Danas nam na raspolaganju stoji aparat za 24 satno mjerenje art. tlaka (KMAT-kratica od kontinuirano mjerenje art. tlaka), koji pomaže kod dijagnostike, klasifikacije i odabira vrste i doze lijeka za AH-u. Tijekom nošenja ovog aparata, pacijent treba obavljati sve svoje uobičajene poslove i radnje. Treba izbjegavati izrazito velike napore. U trenutku kad mjerač mjeri tlak, treba ispružiti ruku. Tlak se obično mjeri svakih 15-20 min danju, a noću svakih pola sata. Za vrijeme mjerenja, poželjno je zapisivati dnevne aktivnosti i ev. simptome. Ovom metodom, liječnik će dobiti važne informacije ne samo o vrijednostima sistoličkog i dijastoličkog tlaka, nego i o njegovom variranju, devijacijama tijekom noći,  eventualnim skokovima tlaka u ranojutarnjim satima. Važno je saznati da li

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Tlak

Preskakanja srca – imam li razloga za zabrinutost

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Srčani impuls

Srce i proces starenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Holter

Holter srca i terapija

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?