Arterijska hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak poznati je čimbenik rizika za srčanožilne bolesti. Velika je učestalost arterijske hipertenzije u razvijenim zemljama, pa tako i u našoj zemlji.

Prema podacima iz literature proizlazi da više od 35% odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti još je veća od učestalosti arterijske hipertenzije u odraslih osoba. Ako bolesnik ima istodobno arterijsku hipertenziju i prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost tada mu je značajno povišen rizik za srčanožilne bolesti.

U jednom članku sam pisao o učestalosti prekomjerne tjelesne težine u bolesnika nakon infarkta miokarda, a u drugom članku o učestalosti u bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija. Ustanovljena je visoka učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u koronarnih bolesnika. Rezultati ispitivanja su pokazali da je samo 20,9%  bolesnika imalo normalnu tjelesnu težinu. Znači da je gotovo 80% bolesnika s akutnim infarktom miokarda imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost.

Učestalost prekomjerne tjelesne težine u bolesnika s arterijskom hipertenzijom znatno je veća nego u općoj populaciji. U našoj populaciji nije poznata učestalost prekomjerne tjelesne težine u bolesnika s arterijskom hipertenzijom. Odgovor na  pitanje o učestalosti prekomjerne tjelesne težine u bolesnika s arterijskom hipertenzijom u našoj populaciji mogli smo dobiti tek nakon provedenog istraživanja.

Cilj istraživanja bio je ustanoviti učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u bolesnika s dijagnosticiranom arterijskom hipertenzijom. Provedeno je  istraživanje na 111 bolesnika koji su liječeni na kardiološkom odjelu zbog arterijske hipertenzije. U skupini 111 bolesnika bilo je 45 žena (40,5%) i 66 muškaraca (59,5%). Dob ispitivane skupine u vrijeme liječenja bila je od 35-87 godina. Najviše bolesnika 65 (58,5%) bilo je u dobnoj  skupini  između 60-80 godina.

Normalnu tjelesnu težinu (ITM:18,5-25 kg/m2) imalo je samo 6 bolesnika (6,5%). Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: >25-30 kg/m2) imalo je 69 bolesnika (62%). Pretilost (ITM: 35- 40 kg/m2) imalo je 35 bolesnika (31,5%). Što se tiče navike pušenja cigareta, u vrijeme liječenja 42 (37,8%),  bolesnika bili su pušači, a 72 (64,9%)  bolesnika bili su bivši pušači. Šećernu bolest imalo je 34  (30,6%) bolesnika. Povišene masnoće u krvi imalo je 65 (58,5%) bolesnika. Rezultati ispitivanja pokazuju da veliki broj bolesnika s arterijskom hipertenzijom ima prekomjernu tjelesnu težinom ili pretilost (93,5%).

Kako pomoći bolesnicima koji imaju arterijsku hipertenziju i prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost? Potrebna je još veća upornost u educiranju bolesnika o korisnosti sniženja krvnog tlaka i gubitka suvišnih kilograma i u povećanju motivacije bolesnika. Možda su potrebne češće kontrole bolesnika s arterijskom hipertenzijom uz češću kontrolu tjelesne težine, možda je i nekima od njih potrebna psihološka pomoć te još veće angažiranje liječnika obiteljske medicine u cilju smanjenja prekomjerne tjelesne težine i sniženja krvnog tlaka.

Na kraju možemo zaključiti da veliki broj bolesnika ispitivane skupine tj. više od 90% s arterijskom hipertenzijom ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Gotovo 60% bolesnika s arterijskom hipertenzijom ima povišene masnoće u krvi.