Arterijska hipertenzija i prekomjerna tjelesna težina

Arterijska hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak poznati je čimbenik rizika za srčanožilne bolesti. Velika je učestalost arterijske hipertenzije u razvijenim zemljama, pa tako i u našoj zemlji.

Prema podacima iz literature proizlazi da više od 35% odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Učestalost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti još je veća od učestalosti arterijske hipertenzije u odraslih osoba. Ako bolesnik ima istodobno arterijsku hipertenziju i prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost tada mu je značajno povišen rizik za srčanožilne bolesti.

U jednom članku sam pisao o učestalosti prekomjerne tjelesne težine u bolesnika nakon infarkta miokarda, a u drugom članku o učestalosti u bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija. Ustanovljena je visoka učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u koronarnih bolesnika. Rezultati ispitivanja su pokazali da je samo 20,9%  bolesnika imalo normalnu tjelesnu težinu. Znači da je gotovo 80% bolesnika s akutnim infarktom miokarda imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost.

Učestalost prekomjerne tjelesne težine u bolesnika s arterijskom hipertenzijom znatno je veća nego u općoj populaciji. U našoj populaciji nije poznata učestalost prekomjerne tjelesne težine u bolesnika s arterijskom hipertenzijom. Odgovor na  pitanje o učestalosti prekomjerne tjelesne težine u bolesnika s arterijskom hipertenzijom u našoj populaciji mogli smo dobiti tek nakon provedenog istraživanja.

Cilj istraživanja bio je ustanoviti učestalost prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti u bolesnika s dijagnosticiranom arterijskom hipertenzijom. Provedeno je  istraživanje na 111 bolesnika koji su liječeni na kardiološkom odjelu zbog arterijske hipertenzije. U skupini 111 bolesnika bilo je 45 žena (40,5%) i 66 muškaraca (59,5%). Dob ispitivane skupine u vrijeme liječenja bila je od 35-87 godina. Najviše bolesnika 65 (58,5%) bilo je u dobnoj  skupini  između 60-80 godina.

Normalnu tjelesnu težinu (ITM:18,5-25 kg/m2) imalo je samo 6 bolesnika (6,5%). Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: >25-30 kg/m2) imalo je 69 bolesnika (62%). Pretilost (ITM: 35- 40 kg/m2) imalo je 35 bolesnika (31,5%). Što se tiče navike pušenja cigareta, u vrijeme liječenja 42 (37,8%),  bolesnika bili su pušači, a 72 (64,9%)  bolesnika bili su bivši pušači. Šećernu bolest imalo je 34  (30,6%) bolesnika. Povišene masnoće u krvi imalo je 65 (58,5%) bolesnika. Rezultati ispitivanja pokazuju da veliki broj bolesnika s arterijskom hipertenzijom ima prekomjernu tjelesnu težinom ili pretilost (93,5%).

Kako pomoći bolesnicima koji imaju arterijsku hipertenziju i prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost? Potrebna je još veća upornost u educiranju bolesnika o korisnosti sniženja krvnog tlaka i gubitka suvišnih kilograma i u povećanju motivacije bolesnika. Možda su potrebne češće kontrole bolesnika s arterijskom hipertenzijom uz češću kontrolu tjelesne težine, možda je i nekima od njih potrebna psihološka pomoć te još veće angažiranje liječnika obiteljske medicine u cilju smanjenja prekomjerne tjelesne težine i sniženja krvnog tlaka.

Na kraju možemo zaključiti da veliki broj bolesnika ispitivane skupine tj. više od 90% s arterijskom hipertenzijom ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Gotovo 60% bolesnika s arterijskom hipertenzijom ima povišene masnoće u krvi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Hipertenzija

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Arterije

Pulsiranje arterija – je li ovo normalno?

Aneurizma aorte

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Dijete

Napreduje li dojenče dovoljno na težini?

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Bolest štitnjače

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]