Arterijska hipertenzija uzrokovana lijekovima – 1. dio

Arterijska hipertenzija vodeći je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti. Broj bolesnika s arterijskom hipertenzijom u stalnom je porastu.

Arterijska hipertenzija vodeći je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti. Broj bolesnika s arterijskom hipertenzijom u stalnom je porastu. Povećanje broja hipertoničara povezano je sa starenjem populacije i  povećanjem prevencije pretilih osoba. Prema etiologiji arterijsku hipertenziju dijelimo na primarnu i na sekundarnu. Sekundarna arterijska hipertenzija može biti uzrokovana brojnim stanjima i čimbenicima. Jedan od uzroka sekundarne arterijske hipertenzije je nuspojava nekih lijekova. Čini se da se ovom problemu ne pridaje dovoljno pozornosti. Određene skupine lijekova mogu uzrokovati arterijsku hipertenziju ili mogu utjecati na povišenje krvnog tlaka u bolesnika koji već primaju antihipertenzivnu terapiju. Arterijsku hipertenziju mogu uzrokovati lijekovi kojima liječimo akutne ili kronične bolesti. Utjecaj lijekova na povišenje krvnog tlaka može biti na nekoliko načina. Nuspojava nekih lijekova može biti povišenje krvnog tlaka. Arterijska hipertenzija uzrokovana lijekovima može biti privremena, a s druge strane može biti jedini uzrok povišenog krvnog tlaka. Lijekovi također mogu pogoršati preegzistentnu arterijsku hipertenziju. Različiti lijekovi imaju višestruke mehanizme u nastanku arterijske hipertenzije. Jedan od mehanizama je zadržavanje vode i soli u organizmu, zatim aktivacija simpatičkog živčanog sustava ili direktno djelovanje na glatku muskulaturu stijenke arterija. Ostali mehanizmi djelovanja za sada nisu u potpunosti definirani. Postavlja se pitanje kako možemo dokazati da je arterijska hipertenzija uzrokovana lijekovima tj. da se radi o jatrogenoj hipertenziji. Kod odgovora na ovo pitanje važno je naglasiti da je arterijska hipertenzija uzrokovana lijekom prolaznog karaktera. Druga važna karakteristika ove sekundarne arterijske hipertenzije je njezino postojanje samo za vrijeme uzimanja inkriminiranog lijeka. I treća karakteristika je vraćanje krvnog tlaka u normalne vrijednosti nakon prekidanja lijeka odgovornog za arterijsku hipertenziju. Akutno povišenje krvnog tlaka nakon uzimanja inkriminiranog lijeka može uzrokovati simptome kao što su glavobolja, mučnina, dispneja i bol u prsima. Bolesnici s nekim pridruženim bolestima mogu imati još više simptoma zbog akutnog povišenja krvnog tlaka. Lijekovi koji najčešće uzrokuju arterijsku hipertenziju su kortikosteroidi, oralni kontraceptivi, nesteroidni antireumatici, simpatikomimetici, amfetamin, antidepresivi, imunosupresivi, anestetici, hormon rasta, eritropoetin i hormoni štitnjače. Čak neki dodaci prehrani i vitamini također mogu uzrokovati arterijsku hipertenziju. Alkohol, teški metali i toksini također mogu uzrokovati povišenje krvnog tlaka. Čak i neki antihipertenzivi mogu uzrokovati povišenje krvnog tlaka tj. dovode do paradoksalnog porasta arterijskog krvnog tlaka.

Arterijska hipertenzija dobro je poznata kao nuspojava terapije kortikosteroidima, a javlja se u otprilike 15-20% bolesnika. Hipertenzivni učinak kortikosteroida ovisan je o dozi lijeka. Mehanizam nastanka arterijske hipertenzije uzrokovane kortikosteroidima je zbog zadržavanja vode i soli u organizmu, povećanja udarnog volumena srca, povećanja periferne vaskularne rezistencije i povećanja osjetljivosti krvnih žila na katekolamine. Kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom koja je uzrokovana kortikosteroidima potrebna je pozorna restrikcija uzimanja tekućine i terapija diureticima uz kontrolu kalija.

Nadamo se da će se skoroj budućnosti pridavati više pozornosti problemu nuspojave nekih lijekova kao važnom uzroku sekundarne arterijske hipertenzije u naših bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – što napraviti?

Djeca

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Depresija

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Pacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – koji je uzrok tome?

Antihipertenzivna terapija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam