Miokarditis

Miokarditis je naziv za upalu srčanoga mišića. Bolest je karakterizirana nakupljanjem upalnih stanica u međustaničnom prostoru i degeneracijom i ili nekrozom mišićnih stanica srca.

Miokarditis može biti akutni ili kronični te primarni koji je nepoznatog uzroka i sekundarni koji je poznatog uzroka. Uzroci miokarditisa mogu biti infekcijski i neinfekcijski. U infekcijske uzroke spadaju virusi, bakterije i drugi mikroorganizmi. Neinfekcijski uzroci su neki toksični lijekovi, ionizantna zračenja, hipotermija, hipertermija te neki metabolički čimbenici. U miokarditisu mišićne stanice mogu biti oštećene djelovanjem virusa, toksina i autoimunim zbivanjima uslijed virusne infekcije te u sklopu reumatske upalne i sistemske bolesti vezivnoga tkiva. 

Simptomi koje imaju bolesnici s miokarditisom ovise o stupnju oštećenja miokarda. Većina bolesnika ima vrlo blage simptome, a dio bolesnika je čak i bez simptoma. Simptomi mogu biti u vidu umora, mučnine, povraćanja, proljeva, bolova u zglobovima, bolova u prsima, kašlja i curenja iz nosa. Bolovi u mišićima mogu se javiti od 1. do 2. tjedna bolesti.

Dio bolesnika može imati simptome zatajivanja srca kao što su otežano disanje, nedostatak zraka, periferni edemi i nepodnošenje tjelesnih napora. Neki bolesnici imaju osjećaj ubrzanog rada srca uz povišenu tjelesnu temperaturu, sniženi krvni tlak i srčane aritmije. Teški oblici akutnog miokarditisa mogu biti i smrtonosni uslijed razvoja kardiogenog šoka. Za dijagnostiku miokarditisa uz anamnezu i klinički pregled koriste se hematološke, serološke i imunološke petarge, EKG, Rtg pluća i srca, ehokardiografija, nuklearna magnetna rezonancija, kateterizacija srca i biopsija miokarda.

Bolesnici s akutnim miokarditisom liječe se u bolnici. Uz mirovanje provodi se simptomatska terapija te uklanjanje toksičnog agensa ako je poznat, liječenje zatajivanja srca i srčanih aritmija. U nekih bolesnika radi oštećenja provodnog sustava srca primjenjuje se i privremena elektrostimulacija srca. Ako je nevirusna infekcija uzrokovala miokarditis tada se primjenjuje antibiotska terapija prema antibiogramu. U većine bolesnika liječenje mikarditisa završava potpunim oporavkom tj. bez oštećenja srčanog mišića, a samo u manjeg broja bolesnika nakon liječenja ostaje teže oštećenje srčanog mišića s postupnim razvojem dilatacijske kardiomiopatije.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju akutnog miokarditisa  mogu se primijeniti lijekovi iz skupine betablokatora: CARVELOL, NIBEL i BISOBEL;  inhibitora angiotenzinske konvertaze (ACE-inhibitori): IRUMED, IRUZID, RAMED, RAMZIL; blokatora receptora angiotenzina (blokatori AT-2 receptora): VAL, VAL PLUS  i diuretika: FURSEMID, INDAPAMID SR.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Bol

Bol u lopatici – što dalje napraviti od pretraga?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Henoch–Schönleinova purpura

IgA vaskulitis (Henoch–Schönleinova purpura)

IgA vaskulitis je najčešći vaskulitis dječje dobi, a karakteriziran je naglim razvojem tipičnog osipa na nogama. Uz osip se može javiti bolnost i otok zglobova, bolovi u trbuhu i pojava krvi u urinu. Prognoza bolesti je dobra i većina bolesnika se spontano oporavi u roku nekoliko tjedana. Kod neke djece bolest može poprimiti kronični tijek […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Pulsiranje arterija – je li ovo normalno?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Visok arterijski tlak