Miokarditis

Miokarditis je naziv za upalu srčanoga mišića. Bolest je karakterizirana nakupljanjem upalnih stanica u međustaničnom prostoru i degeneracijom i ili nekrozom mišićnih stanica srca.

Miokarditis može biti akutni ili kronični te primarni koji je nepoznatog uzroka i sekundarni koji je poznatog uzroka. Uzroci miokarditisa mogu biti infekcijski i neinfekcijski. U infekcijske uzroke spadaju virusi, bakterije i drugi mikroorganizmi. Neinfekcijski uzroci su neki toksični lijekovi, ionizantna zračenja, hipotermija, hipertermija te neki metabolički čimbenici. U miokarditisu mišićne stanice mogu biti oštećene djelovanjem virusa, toksina i autoimunim zbivanjima uslijed virusne infekcije te u sklopu reumatske upalne i sistemske bolesti vezivnoga tkiva. 

Simptomi koje imaju bolesnici s miokarditisom ovise o stupnju oštećenja miokarda. Većina bolesnika ima vrlo blage simptome, a dio bolesnika je čak i bez simptoma. Simptomi mogu biti u vidu umora, mučnine, povraćanja, proljeva, bolova u zglobovima, bolova u prsima, kašlja i curenja iz nosa. Bolovi u mišićima mogu se javiti od 1. do 2. tjedna bolesti.

Dio bolesnika može imati simptome zatajivanja srca kao što su otežano disanje, nedostatak zraka, periferni edemi i nepodnošenje tjelesnih napora. Neki bolesnici imaju osjećaj ubrzanog rada srca uz povišenu tjelesnu temperaturu, sniženi krvni tlak i srčane aritmije. Teški oblici akutnog miokarditisa mogu biti i smrtonosni uslijed razvoja kardiogenog šoka. Za dijagnostiku miokarditisa uz anamnezu i klinički pregled koriste se hematološke, serološke i imunološke petarge, EKG, Rtg pluća i srca, ehokardiografija, nuklearna magnetna rezonancija, kateterizacija srca i biopsija miokarda.

Bolesnici s akutnim miokarditisom liječe se u bolnici. Uz mirovanje provodi se simptomatska terapija te uklanjanje toksičnog agensa ako je poznat, liječenje zatajivanja srca i srčanih aritmija. U nekih bolesnika radi oštećenja provodnog sustava srca primjenjuje se i privremena elektrostimulacija srca. Ako je nevirusna infekcija uzrokovala miokarditis tada se primjenjuje antibiotska terapija prema antibiogramu. U većine bolesnika liječenje mikarditisa završava potpunim oporavkom tj. bez oštećenja srčanog mišića, a samo u manjeg broja bolesnika nakon liječenja ostaje teže oštećenje srčanog mišića s postupnim razvojem dilatacijske kardiomiopatije.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju akutnog miokarditisa  mogu se primijeniti lijekovi iz skupine betablokatora: CARVELOL, NIBEL i BISOBEL;  inhibitora angiotenzinske konvertaze (ACE-inhibitori): IRUMED, IRUZID, RAMED, RAMZIL; blokatora receptora angiotenzina (blokatori AT-2 receptora): VAL, VAL PLUS  i diuretika: FURSEMID, INDAPAMID SR.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Grlo

Možete li pogledati nalaze KKS?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

EKG

Holter srca – molim Vaše mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Prenizak puls – molim savjet