Mogućnost detekcije fibrilacije atrija pomoću uređaja za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka

Fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca. Prema literaturnim podacima učestalost fibrilacije atrija u općoj populaciji je 1 – 2% , a ima i studija koje nalaze učestalost 1,5 – 2% u općoj populaciji…

Fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca. Prema literaturnim podacima učestalost fibrilacije atrija u općoj populaciji je 1 – 2% , a ima i studija koje nalaze učestalost 1,5 – 2% u općoj populaciji. Učestalost fibrilacije atrija povećava se za 0,5% u osoba od 40 – 50 godina, a povećanje za 5% u osoba je koje su starije od 65 godina. Međutim, postoje dokazi da je učestalost fibrilacije atrija znatno veća zbog toga što je otprilike oko jedna trećina osoba s fibrilacijom atrija nema jasnih simptoma. Poznato je da  kratkotrajne paroksizme fibrilacije atrija teško otkrivamo. Smjernice većine kardioloških društava preporučuju pravodobno otkrivanje fibrilacije atrija u osoba koje imaju 65 ili više godina zbog smanjenja rizika nastanka moždanog udara. Palpiranje pulsa ima umjerenu dijagnostičku točnost i umjerenu specifičnost u otkrivanju fibrilacije atrija. Otkrivanje fibrilacije atrija uređajem za kontinuirano snimanje 12-kanalnog elektrokardiograma nije jeftino. Uređaji starije generacije za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka tijekom 24 sata nisu imali mogućnost otkrivanja fibrilacije atrija. Neki uređaji starije generacije imali su ugrađeni detektor za prepoznavanje aritmija. Međutim, otkrivanje aritmija bilo je moguće samo u slučaju promjena srčanog ritma u više od 25%  ukupnog broja srčanih kontrakcija bilo tijekom 24 sata. Zbog toga je bila vrlo niska osjetljivost takvih uređaja u otkrivanju fibrilacije atrija koja je iznosila svega 28-30%. Iz tih razloga takvi uređaji nisu bili preporučeni za otkrivanje fibrilacije atrija.

Uređaji za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka novije generacije imaju specifični algoritam za otkrivanje fibrilacije atrija tijekom kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka. Možemo reći da je to zapravo novi Holter krvnog tlaka koji ima mogućnost detekcije fibrilacije atrija.

Algoritam fibrilacije atrija novih uređaja za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka ispitan je u više kliničkih studija, a rezultati su pokazali visoku sigurnost otkrivanja fibrilacije atrija od 85 do 97%.

Rezultati meta-analize šest važnih studija o točnosti detekcije fibrilacije atrija s uključenih 2332 bolesnika pokazali su osjetljivost od 93 do 100% i specifičnost od 76 do 92%.Uređaj za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka s algoritmom za detekciju fibrilacije atrija preporuča se u osoba koje imaju 65 godina ili više. U mlađih osoba od 55 godina ne preporuča se detekcija fibrilacije atrija na taj način zbog vrlo niske pervalencije ove aritmije u tim dobnim skupinama koja je 0,1%. Također je poznato da osobe mlađe od 55 godina imaju manji broj bodova (od 0 do 1) prema CHA2DS2-VASc bodovnom sustavu te zbog toga nemaju koristi od rutinske primjene antikoagulantne terapije. Poznato je da  paroksizmalan fibrilacija atrija u starijih bolesnika s povšenim krvnim tlakom vrlo često asimptomatska. Zbog toga je veliki klinički izazov detekcija fibrilacije atrija novim uređajem za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka upravo u tih bolesnika. Rezultati provedenih istraživanja pokazuju da stariji bolesnici imaju najviše koristi od otkrivanja arterijske hipertenzije i fibrilacije atrija. Novi uređaj za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka s algoritmom za detekciju fribrilacije atrija nakon tri uzastopna mjerenja krvnog tlaka prepoznaje fibrilaciju atrija oscilometrijskom metodom tijekom mjerenja krvnog tlaka. Nakon otkrivanja povišenog krvnog tlaka i fibrilacije atrija započeti ćemo liječenje i na taj način možemo značajno ćemo smanjiti rizik nastanka moždanog udara ili drugih tromboembolijskih događaja.

U zaključku možemo naglasiti da su arterijska hipertenzija i fibrilacija atrija glavni čimbenici rizika nastanka moždanog udara. Novi uređaj za kontinuirano mjerenje krvnog tlaka s algoritmom za otkrivanje fibrilacije atrija od velike nam je pomoći u svakodnevnoj kliničkoj praksi u prevenciji moždanog udara u bolesnika starije životne dobi s arterijskom hipertenzijom.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Kratkoća daha

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS)

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje uzrokuje simptome ubrzanog rada srca, vrtoglavice i umora pri ustajanju iz ležećeg u stojeći položaj. Autonomni živčani sustav uravnotežuje broj otkucaja srca i krvni tlak koji su konstantni bez obzira na položaj tijela (ležeći ili stojeći položaj). U slučaju POTS-a tijelo ne može koordinirati balansiranja stijenki krvnih […]

Ginko

Smijem li koristiti preparat protiv zujanja u ušima ako uzimam terapiju za povišeni tlak?

Tlak

Povišeni arterijski tlak u trudnice … zbog ginekologa

U ginekološkoj se ordinaciji trudnicama na svakoj kontroli rutinski mjeri i arterijski tlak. Uputno je prije mjerenja krvnog tlaka posjesti trudnicu i pričekati 10-ak minuta, naročito ako je do ordinacije hodala stepenicama, možda i potrčala, ili pak duže vrijeme provela u javnom prijevozu u ne baš ugodnom položaju i slično. Rječju, ako je u ginekološku […]

Dijabetes

Liječenje dislipidemija kod bolesnika s dijabetes melitusom

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kod bolesnika koji boluju od dijabetes melitusa (šećerne bolesti). Dijabetes je jedan od vodećih kardiovaskularnih čimbenika rizika. Kod bolesnika s dijabetesom neovisnim o inzulinu učestala je pojava dislipidemija. Povećana je razina triglicerida, apolipoproteina B, lipoproteina vrlo male gustoće (VLDL), lipoproteina niske gustoće (LDL), a snižena je razina […]

Fizijatar

Bolovi u gornjem dijelu tijela – što mi je?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]