Perikarditis

Perikarditis je naziv za akutnu upalu osrčja tj. perikarda. Brojni su mogući uzroci akutnog perikarditisa. Uzroci perikarditisa mogu biti infekcijski i neinfekcijski. U infekcijske uzroke spadaju virusi, bakterije i gljivice.

Neinfekcijski uzroci su sistemske bolesti vezivnoga tkiva, maligne bolesti, radijacijska terapija, trauma prsnog koša te neki metabolički čimbenici. Prema literaturnim podacima najčešća vrsta akutnog perikarditisa je virusni ili idiopatski i to u oko 80-90% slučajeva poglavito u osoba s oslabljenim imunosnim sustavom, maligna bolest uzrok je oko 4,7-7% slučajeva, a tuberkuloza oko 3,9-4,7% slučajeva. U akutnom pertikarditisu nastaje infiltracija upalnim stanicama i odlaganje fibrina uz stvaranje manje ili veće količine tekućine tj. izljeva u osrčju tj. perikardu. U kasnijem tijeku bolesti moguće je i stvaranje priraslica tj. adhezija između listova osrčja ili između osrčja i okolnog tkiva.

Bol je česti simptom perikarditisa. Bol je promjenljivog intenzieta i lokalizacije, a  ovisna je o promjeni položaja tijela i o disanju. Lokalizacija boli je ispod prsne kosti sa širenjem u vrat, lijevo rame i u leđa. Ponekad lokalizacija boli može biti i u gornjem dijelu trbuha. Bolesnici osjećaju smanjenje boli kada su u sjedećem položaju, a pogoršanje boli pri dubokom udisaju i kašljanju ili kihanju. Uz bol simptomi mogu biti otežano disanje, nedostatak zraka, povišena tjelesna temperatura, pojačano znojenje i bolovi u mišićima.

Za dijagnostiku perikarditisa uz anamnezu i klinički pregled koriste se hematološke, serološke, mikrobiološke i imunološke pretrage, EKG, Rtg pluća i srca, ehokardiografija, kompjutorizirana tomografija (CT), nuklearna magnetna rezonancija (NMR) i punkcija perikardnog izljeva te određivanje tumorskih markera.

Bolesnici s akutnim perikarditisom liječe se u bolnici. Uz mirovanje provodi se analgezija i antiupalna terapija nesteroidnim antireumaticima (NSAR). Ako je bakterija uzrokovala perikarditis tada se primjenjuje antibiotska terapija prema antibiogramu. U nekih bolesnika potrebna je terapija i kortikosteroidima. Punkcija perikardnog izljeva-perikardiocenteza i drenaža izljeva provodi se u dijagnostičke svrhe, ali i u terapijske svrhe u slučaju velikog izljeva i prijeteće tamponade srca. Kirurško liječenje potrebno je u onih bolesnika s recidivirajućim oblicima perikardnoga izljeva. U komplikacije akutnog perikarditisa spada zahvaćenost miokarda, te recidivirajući kronični perikarditis, tamponada srca i konstrikcijski perikarditis.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju akutnog perikarditisa  može se primijeniti lijek iz skupine nesteroidnih antireumatika: NEOFEN (ibuprofen).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Henoch–Schönleinova purpura

IgA vaskulitis (Henoch–Schönleinova purpura)

IgA vaskulitis je najčešći vaskulitis dječje dobi, a karakteriziran je naglim razvojem tipičnog osipa na nogama. Uz osip se može javiti bolnost i otok zglobova, bolovi u trbuhu i pojava krvi u urinu. Prognoza bolesti je dobra i većina bolesnika se spontano oporavi u roku nekoliko tjedana. Kod neke djece bolest može poprimiti kronični tijek […]

Bol

Bol u lopatici – što dalje napraviti od pretraga?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]