Perikarditis

Perikarditis je naziv za akutnu upalu osrčja tj. perikarda. Brojni su mogući uzroci akutnog perikarditisa. Uzroci perikarditisa mogu biti infekcijski i neinfekcijski. U infekcijske uzroke spadaju virusi, bakterije i gljivice.

Neinfekcijski uzroci su sistemske bolesti vezivnoga tkiva, maligne bolesti, radijacijska terapija, trauma prsnog koša te neki metabolički čimbenici. Prema literaturnim podacima najčešća vrsta akutnog perikarditisa je virusni ili idiopatski i to u oko 80-90% slučajeva poglavito u osoba s oslabljenim imunosnim sustavom, maligna bolest uzrok je oko 4,7-7% slučajeva, a tuberkuloza oko 3,9-4,7% slučajeva. U akutnom pertikarditisu nastaje infiltracija upalnim stanicama i odlaganje fibrina uz stvaranje manje ili veće količine tekućine tj. izljeva u osrčju tj. perikardu. U kasnijem tijeku bolesti moguće je i stvaranje priraslica tj. adhezija između listova osrčja ili između osrčja i okolnog tkiva.

Bol je česti simptom perikarditisa. Bol je promjenljivog intenzieta i lokalizacije, a  ovisna je o promjeni položaja tijela i o disanju. Lokalizacija boli je ispod prsne kosti sa širenjem u vrat, lijevo rame i u leđa. Ponekad lokalizacija boli može biti i u gornjem dijelu trbuha. Bolesnici osjećaju smanjenje boli kada su u sjedećem položaju, a pogoršanje boli pri dubokom udisaju i kašljanju ili kihanju. Uz bol simptomi mogu biti otežano disanje, nedostatak zraka, povišena tjelesna temperatura, pojačano znojenje i bolovi u mišićima.

Za dijagnostiku perikarditisa uz anamnezu i klinički pregled koriste se hematološke, serološke, mikrobiološke i imunološke pretrage, EKG, Rtg pluća i srca, ehokardiografija, kompjutorizirana tomografija (CT), nuklearna magnetna rezonancija (NMR) i punkcija perikardnog izljeva te određivanje tumorskih markera.

Bolesnici s akutnim perikarditisom liječe se u bolnici. Uz mirovanje provodi se analgezija i antiupalna terapija nesteroidnim antireumaticima (NSAR). Ako je bakterija uzrokovala perikarditis tada se primjenjuje antibiotska terapija prema antibiogramu. U nekih bolesnika potrebna je terapija i kortikosteroidima. Punkcija perikardnog izljeva-perikardiocenteza i drenaža izljeva provodi se u dijagnostičke svrhe, ali i u terapijske svrhe u slučaju velikog izljeva i prijeteće tamponade srca. Kirurško liječenje potrebno je u onih bolesnika s recidivirajućim oblicima perikardnoga izljeva. U komplikacije akutnog perikarditisa spada zahvaćenost miokarda, te recidivirajući kronični perikarditis, tamponada srca i konstrikcijski perikarditis.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju akutnog perikarditisa  može se primijeniti lijek iz skupine nesteroidnih antireumatika: NEOFEN (ibuprofen).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Grlo

Možete li pogledati nalaze KKS?

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

EKG

Holter srca – molim Vaše mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća – možete li mi protumačiti nalaz?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]