Povišeni krvni tlak zbog bijele kute

Povišeni krvni tlak zbog bijele kute nije bezazleni fenomen i prediktor je lošije prognoze bolesnika u dugoročnom praćenju. Međutim, potrebne su buduće kontrolirane i randomizirane studije koje bi mogle razjasniti kada je korisna antihipertenzivna terapija u bolesnika s povišenim krvnim tlakom zbog bijele kute.

Povišeni krvni tlak zbog bijele kute definiran je kao povišeni krvni tlak izmjeren bolesniku u liječničkoj ordinaciji, a mjerenje krvnog tlaka kod kuće pokazuje normalne vrijednosti. Rezultati kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka tijekom 24 sata kod tih bolesnika također pokazuju normalne vrijednosti krvnog tlaka. Bolesnici s povišenim krvnim tlakom zbog bijele kute obično ne primaju antihipertenzivnu terapiju. U literaturi možemo naći više naziva za ovaj fenomen: sindrom bijele kute, hipertenzija bijele kute ili hipertenzija zbog bijele kute, engl. white-coat hypertension. Smatra  se da je prevalencija hipertenzije bijele kute tj. povišenog krvnog tlaka zbog bijele kute oko 10 -20% u općoj populaciji. Iako se smatra da je takav povišeni krvni tlak benigni fenomen o njemu se dosta raspravlja, ali još uvijek ima brojnih kontroverzi. U više prospektivnih studija ispitivan je odnos između povišenog krvnog tlaka zbog bijele kute i kardiovaskularnih rizika, međutim rezultati brojnih studija nisu doveli do jedinstvenog zaključka. Postavlja se pitanje je li uistinu povišeni krvni tlak zbog bijele kute benigni fenomen ili ima utjecaja na rizik kardiovaskularnih bolesti i na mortalitet u dugoročnom praćenju bolesnika? Na ovo pitanje pokušala je odgovoriti meta-analiza 18 prospektivnih studija s uključenih više od 50 000 ispitanika.

Meta- analiza

U meta-analizu uvršteno je osam prospektivnih studija s ukupno uključenih 20 445 ispitanika s prosječnim praćenjem 9,6 godina, četiri studije s 8 656 ispitanika s praćenjem 5,3 godine i šest studija s  21 336 ispitanika s prosječnim praćenjem 8,2 godine. Ispitivana je povezanost između povišenog krvnog tlaka zbog bijele kute i kardiovaskularnih rizika te mortaliteta zbog svih uzroka. Vršena je usporedba  između dvije skupine bolesnika. U jednoj skupini su bolesnici primali antihipertenzivnu terapiju, a u drugoj skupini nisu primali antihipertenzivnu terapiju. Rezultati meta-analize su pokazali da je skupina bolesnika koja nije primala antihipertenzivnu terapiju imala veći rizik kardiovaskularnih bolesti i veći mortalitet. U skupini bolesnika s povišenim krvnim tlakom zbog bijele kute ustanovljen je povećani rizik kardiovaskularnih bolesti za 19%  i ukupni mortalitet od 50%  u odnosu na normotenzivne ispitanike. Povišeni krvni tlak zbog bijele kute heterogeno je kliničko stanje s bolesnicima od kojih neki imaju niski, a neki visoki kardiovaskularni rizik. Rezultati ranijih istraživanja pokazuju veću prevalenciju povišenih masnoća u krvi, šećerne bolesti, intolerancije glukoze i prekomjerne tjelesne težine u skupini bolesnika s povišenim krvnim tlakom zbog bijele kute.
Tijekom praćenja analizirani su multipli čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti u skupini bolesnika s povišenim krvnim tlakom zbog bijele kute. Rezultati istraživanja pokazuju da nakon kontrole multiplih kardiovaskularnih čimbenika rizika hipertenzija zbog bijele kute povezana je s većim rizikom kardiovaskularnih bolesti i s većim mortalitetom u skupini koja nije primala antihipertenzivnu terapiju kao i u miješanoj populaciji koja uključuje ispitanike sa ili bez antihipertenziva. Rizik od kardiovaskularnih bolesti i ukupni mortalitet slični su u skupini s hipertenzijom zbog bijele kute u usporedbi s liječenim bolesnicima koji su bili normotenzivni. Rezultati istraživanja daju čvrste dokaze da hipertenzija zbog bijele kute ipak nije bezazlena i da je prediktor lošije prognoze u dugoročnom praćenju bolesnika. Hipertenzija zbog bijele kute ima veću kliničku vrijednost u usporedbi s normotezivnim bolesnicima  tj. s onima koji su postigli ciljne vrijednosti krvnog tlaka zahvaljujući učinkovitoj antihipertenzivnoj terapiji.

Zaključno

U zaključku možemo naglasiti da je prevalencija povišenog krvnog tlaka zbog bijele kute oko 10-20% u općoj populaciji. Povišeni krvni tlak zbog bijele kute nije bezazleni fenomen i prediktor je lošije prognoze bolesnika u dugoročnom praćenju. Međutim, potrebne su buduće kontrolirane i randomizirane studije koje bi mogle razjasniti kada je korisna antihipertenzivna terapija u bolesnika s povišenim krvnim tlakom zbog bijele kute.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Prenizak puls – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]