Statini: Novije spoznaje o učinkovitosti i terapijskim indikacijama

Statini su učinkoviti lijekovi za snižavanje masnoća u krvi. U grupu statina spadaju lovastatin, pravastatin, simvastatin, atorvastatin, fluvastatin i rosuvastatin.

Statini blokiraju enzim 3-hidroksi-3-metilglutaril koenzim A reduktazu (HMG-CoA) i na taj način blokiraju sintezu kolesterola u jetri. Dobro je poznat učinak statina u smanjenu prekomjernog stvaranja LDL kolesterola i ukupnog kolesterola i u povećavanju razine tzv. zaštitnog HDL kolesterola.

Učinkovitost statina u snižavanju kolesterola prvi put je znanstveno dokazana u velikoj europskoj studiji poznatoj pod nazivom 4S (Scandinavian SimvaStatin Study). Rezultati istraživanja objavljeni su 1994. godine u prestižnom znanstvenom medicinskom časopisu The Lancet. Nakon 4S studije i brojne ostale studije (CARE, WOSCOPS, LRC, HPS, CARDS, MIRACL, CURVES, ALLIANCE, GREACE, ASCOT-LLA, REVERSAL, TNT, JUPITER) dokazale su korisne učinke statina u snižavanju kolesterola i u smanjenju rizika od infarkta miokarda i od moždanog udara te u smanjenju ukupne smrtnosti.

Rezultati studija pokazuju da terapija statinima smanjuje koronarne događaje za 46% u žena i 20% u muškaraca u 4S studiji, smanjuje rizik od smrtonosnog i nesmrtonosnog infarkta srca za 31% u WOSCOPS studiji, smanjuje vaskularnu smrtnost za 17% i ukupnu smrtnost za 12%, veće vaskularne događaje za 24% i moždani udar za 27% u HPS studiji, smanjuje akutne koronarne događaje za 36% i moždani udar za 48% u CARDS studiji.

Nakon objavljenih rezultata brojnih studija došlo se do zaključka da statini nisu samo lijekovi za liječenje hiperkolesterolemije. Statini imaju antiupalno djelovanje što je dokazano statistički značajnim snižavanjem C- reaktivnog proteina (CRP) kao pokazatelja upalnog procesa. Osim toga statini poboljšavaju funkciju endotela, sprječavaju formiranje ugruška, stabiliziraju ateromski plak, smanjuju volumen plaka i na taj način dovode do regresije aterosklerotskih promjena u arterijama.

Rezultati novijih istraživanja pokazuju korisne učinke statina u bolesnika s arterijskom hipertenzijom i kroničnom renalnom insuficijencijom. Kod hipertoničara statini smanjuju kardiovaskularnu smrtnost i uz antihipertenzivnu terapiju značajno poboljšavaju kontrolu krvnog tlaka. Kod bolesnika s kroničnom renalnom insuficijencijom statini značajno smanjuju relativni rizik od smrti, prema rezultatima 4D studije (Deutsche Diabetes Dialyse Studie) smanjenje relativnog rizika je za 32%. Statini se preporučuju kod bolesnika u ranoj fazi kronične bubrežne insuficijencije kao i u kasnoj fazi bolesti kada je potrebna hemodijaliza.

Dvije novije studije (SEAS i ASTRONOMER) ispitivale su učinak statina u bolesnika s blagom i srednje teškom stenozom aortne valvule. Rezultati studija pokazuju da statini nemaju koristan učinak u usporavanju progresije aortne stenoze, a jedina korist terapije je u poboljšanju hemodinamike valvule.
Na kraju može se zaključiti da su statini najpropisivaniji lijekovi u svijetu i najopsežnije ispitivani lijekovi u suvremenoj medicini. Osim hiperlipidemije, terapijske indikacije za primjenu statina su i arterijska hipertenzija u kombinaciji s koronarnom bolešću srca ili u kombinaciji sa šećernom bolešću i kronična bubrežna bolest.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju hiperlipidemije, arterijske hipertenzije i kronične bubrežne bolesti  može se primijeniti lijek iz skupine statina: simvastatin: PROTECTA.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hipolipemička terapija

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Jedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

Kolesterol

Inteolerancija na terapiju statinima

Intolerancija na statine (lijekovi za smanjenje razine masnoća u krvi) je klinički sindrom koji označava pojavu nuspojava na statine zbog čega bolesnik prestaje uzimati statin. Ona može biti djelomična, što znači da se intolerancija javlja samo na pojedine statine i u određenim dozama, ili može biti potpuna kad se intolerancija javlja na sve statine i […]

Antidepresivi

Uporaba statina u liječenju rezistentne depresije

U članku objavljenom u časopisu JAMA veljači ove godine objavljeni su rezultati koji pokazuju kako dodavanje simvastatina standardnoj terapiji nije pokazalo bolji učinak nad placebom za pacijente s rezistentnom depresijom. Rezultati randomiziranih kliničkih studija u suprotnosti su s ranijim, manjim istraživanjima provedenim na pacijentima s velikim depresivnim poremećajem koji upućuju na zaključak kako bi statini […]

Kolesterol

Povišen kolesterol u obitelji, trebam li se brinuti?

Mišići

Mišićni sindromi povezani sa statinima – 9. dio

Zaključak. ●Dijagnoza simptomatske statinske miopatije kod bolesnika koji imaju povišene vrijednosti kreatin kinaze (CK) obično je jednostavna i temelji se na vremenskoj povezanosti s početkom terapije statinima, kao i na nestajanju simptoma prilikom uklanjanja statina iz terapije. ● Određeni bolesnici mogu imati mišićne simptome bez povišenja CK u serumu i tada je teško biti siguran […]

Kardiologija

Očitanje nalaza – povišen kolesterol

Iz iste kategorije

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]