Prekomjerno konzumiranje alkohola ima za posljedicu alkoholizam, povišeni krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu, moždani udar, maligne bolesti, suicid i prometne nezgode, uz borojne socijalne i obiteljske probleme.

Alkoholna pića imaju relativni zaštitni učinak u nastajanju ateroskleroze ili akumulaciji masti u plaku krvne žile. Umjerenim pijenjem smatra se jedan do dva pića dnevno. Standardnim pićem smatra se 1.5 oz likera, 5 oz vina, ili 12 oz piva.

Etanol i njegovi pripravci u malim količinama imaju zaštitnu ulogu u prevenciji moždanog udara, međutim crno vino ima dodatni zaštitni učinak od moždanog udara.

Ateroskleroza počinje kada je ograničena relaksacija ili vasodilatacija krvnih žila. Istraživanja pokazuju da polifenoli u crnom vinu, kao što su flavonodi i resveratrol, usporavaju nastanak i progresiju ateroskleroze. Alkohol i polifenoli koje nalazimo u crnom vinu povoljno utječu na dušični oksid (NO) i posljedično pomažu relaksaciju krvnih žila.

NO djeluje protektivno na oštećenu krvnu žilu, inhibirajući adheziju upalnih stanica na žilnu stijenku, i ograničavajući aktivnost staničnih djelova odgovornih za zgrušavanje krvi.

Znanstvenici su potvrdili da umjereno pijenje crnog vina, jednu do dvije čaše vina, značajno smanjuje rizik od moždanog udara. Jedno do dva pića na dan uzrokuje porast HDL-kolesterola tzv. “dobri” kolesterol. Ovaj “dobri” HDL kolesterol omogućuje povrat “lošeg” LDL-kolesterola u cirkulaciju i onemogućava njegovu ugradnju u masni plak.

Fenoli u crnom vinu antioksidativnim djelovanjem sprečavaju nastanak masnog plaka. Antioksidansi ograničavaju rani nastanak aterosklerotskog plaka i njegovo stvaranje. Crno vino smanjuje ulogu proteina promotora ateroskleroze. Alkohol i polifenoli sadržani u crnom vinu pokazuju antikoagulacijsko ili antitrombotsko djelovanje. Alkohol ima blago djelovanje na proteine koji potiču formiranje ugruška, kao što su fibrinogen, von Willebrandov faktor i faktor VII.

Utvrđeno je da pijenje dvije čaše crnog vina na dan štiti mozak od oštećenja uzrokovanog moždanim udarom. Crno vino odnosno supstance koje nalazimo u njemu kao što su resveratrol sprečavaju stvaranje ugrušaka u krvi, odnosno smanjuju veličinu ugruška i smanjuju rizik od moždanog udara. Crno vino sadrži otprilike 5 mg/l resveratrola, a dvije čaše vina sadrže zadovoljavajuću količinu.

Istraživanja na životinjama pokazala su da resveratrol prevenira propadanje ili smrt moždanih stanica. Resveratrol je antioksidans koji se veže sa štetnim slobodnim radikalima i krajnji rezultat je smanjenje očekivanog oštećenja mozga nakon moždanog udara za 40%.

Isto tako, resveratrol blago smanjuje nivo kolesterola u krvi i utječe na njegovu funkciju. Resveratrol može djelovati neuroprotektivno stimulirajući formiranje ili oslobađanje dušičnog oksida (NO) koji povećava protok krvi kroz mozak.

Ljudi koji piju tri ili više alkoholnih pića dnevno imaju signifikantno veći rizik od moždanog udara. Smanjeni rizik od moždanog udara utvrđen je u populaciji koja pije jednu do dvije čaše crnog vina svako drugi dan.