Prevencija moždanog udara umjerenim pijenjem crnog vina

Prekomjerno konzumiranje alkohola ima za posljedicu alkoholizam, povišeni krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu, moždani udar, maligne bolesti, suicid i prometne nezgode, uz borojne socijalne i obiteljske probleme.

Alkoholna pića imaju relativni zaštitni učinak u nastajanju ateroskleroze ili akumulaciji masti u plaku krvne žile. Umjerenim pijenjem smatra se jedan do dva pića dnevno. Standardnim pićem smatra se 1.5 oz likera, 5 oz vina, ili 12 oz piva.

Etanol i njegovi pripravci u malim količinama imaju zaštitnu ulogu u prevenciji moždanog udara, međutim crno vino ima dodatni zaštitni učinak od moždanog udara.

Ateroskleroza počinje kada je ograničena relaksacija ili vasodilatacija krvnih žila. Istraživanja pokazuju da polifenoli u crnom vinu, kao što su flavonodi i resveratrol, usporavaju nastanak i progresiju ateroskleroze. Alkohol i polifenoli koje nalazimo u crnom vinu povoljno utječu na dušični oksid (NO) i posljedično pomažu relaksaciju krvnih žila.

NO djeluje protektivno na oštećenu krvnu žilu, inhibirajući adheziju upalnih stanica na žilnu stijenku, i ograničavajući aktivnost staničnih djelova odgovornih za zgrušavanje krvi.

Znanstvenici su potvrdili da umjereno pijenje crnog vina, jednu do dvije čaše vina, značajno smanjuje rizik od moždanog udara. Jedno do dva pića na dan uzrokuje porast HDL-kolesterola tzv. “dobri” kolesterol. Ovaj “dobri” HDL kolesterol omogućuje povrat “lošeg” LDL-kolesterola u cirkulaciju i onemogućava njegovu ugradnju u masni plak.

Fenoli u crnom vinu antioksidativnim djelovanjem sprečavaju nastanak masnog plaka. Antioksidansi ograničavaju rani nastanak aterosklerotskog plaka i njegovo stvaranje. Crno vino smanjuje ulogu proteina promotora ateroskleroze. Alkohol i polifenoli sadržani u crnom vinu pokazuju antikoagulacijsko ili antitrombotsko djelovanje. Alkohol ima blago djelovanje na proteine koji potiču formiranje ugruška, kao što su fibrinogen, von Willebrandov faktor i faktor VII.

Utvrđeno je da pijenje dvije čaše crnog vina na dan štiti mozak od oštećenja uzrokovanog moždanim udarom. Crno vino odnosno supstance koje nalazimo u njemu kao što su resveratrol sprečavaju stvaranje ugrušaka u krvi, odnosno smanjuju veličinu ugruška i smanjuju rizik od moždanog udara. Crno vino sadrži otprilike 5 mg/l resveratrola, a dvije čaše vina sadrže zadovoljavajuću količinu.

Istraživanja na životinjama pokazala su da resveratrol prevenira propadanje ili smrt moždanih stanica. Resveratrol je antioksidans koji se veže sa štetnim slobodnim radikalima i krajnji rezultat je smanjenje očekivanog oštećenja mozga nakon moždanog udara za 40%.

Isto tako, resveratrol blago smanjuje nivo kolesterola u krvi i utječe na njegovu funkciju. Resveratrol može djelovati neuroprotektivno stimulirajući formiranje ili oslobađanje dušičnog oksida (NO) koji povećava protok krvi kroz mozak.

Ljudi koji piju tri ili više alkoholnih pića dnevno imaju signifikantno veći rizik od moždanog udara. Smanjeni rizik od moždanog udara utvrđen je u populaciji koja pije jednu do dvije čaše crnog vina svako drugi dan.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]