Češnjak (Allium sativum) se dugo vremena koristi kao začin i dodatak jelima, ali i zbog svog povoljnog učinka u prevenciji i liječenju različitih bolesti. Više od 1000 znanstvenih studija o učinku češnjaka na zdravlje je objavljeno…

Češnjak (Allium sativum) se dugo vremena koristi kao začin i dodatak jelima, ali i zbog svog povoljnog učinka u prevenciji i liječenju različitih bolesti. Više od 1000 znanstvenih studija o učinku češnjaka na zdravlje je objavljeno samo u posljednjem desetljeću, bilo da se radilo o kliničkim, predkliničkim ili in vitro studijama. Glavni djelatni sastojak češnjaka je ALIN, spoj iz kojeg u organizmu nastaju sumporni spojevi koji daju karakterističan miris češnjaka. Jedan od glavnih spojeva koji nastaje iz alina djelovanjem enzima alinaze je alicin, a ovisno o postupcima prerade i ekstrakcije mijenja se njegova koncentracija odnosno transformira se u druge tipove organosulfurnih spojeva. Do sada je poznato da češnjak ima:

· hipolipemični učinak (smanjuje razinu kolesterola u krvi)
· antioksidacijski učinak (slobodni radikali kisika sudjeluju u nizu patoloških procesa poput nastanka karcinoma, ishemije, upalnih bolesti, šećerne bolesti, ateroskleroze). Studije su pokazale ja češnjak reducira razinu slobodnih radikala kisika ili interakcijom sa njima smanuje njihov negativan utjecaj na zdravlje
· antikoagulantni učinak (sprečava stvaranje krvnih ugrušaka smanjujući agregaciju trombocita, a time pomaže poboljšanju cirkulacije i ublažava mogućnost srčanih i moždanih udara i stenokardije)
· antikancerogeni učinak (ima negativno djelovanje na rast i razvoj tumora)
· hepatoprotektivni i neuroprotektivni učinak
· povoljni učinak na imunološki sustav (prevenira prehladu i simtpome gripe pojačavajući imunološki sustav)
· antibiotsko i fungicidno (pomaže u suzbijanju infekcija) djelovanje.

Danas na tržištu postoji nekoliko komercijalnih pripravaka češnjaka, kao esencijalno ulje, prašak od češnjaka, te ekstrakt češnjaka. Pošto je kemijska struktura češnjaka vrlo kompleksna, finalna koncentracija se uvelike razlikuje među pojedinim pripravcima, ovisno o procesima prerade. Dosadašnja istraživanja su pokazala da je najučinkovitiji i najpotentniji komercijalni pripravak, ekstrakt češnjaka. Potrebna dnevna doza dehidriranog praška češnjaka je 900 mg.

Iako se češnjak naveliko koristi u prehrani potrebno je znati da dovodi do neugodnog mirisa kože i izdaha, moguće su alergijske reakcije, a preparati sa alicinom mogu dovesti do kontaktnog dermatitisa i bronhalne astme. Moguće su interakcije sa metabolizmom pojedinih lijekova posebno ukoliko se metaboliziraju preko citokroma P450, jer češnjak kao i drugi biljni pripravci ima stimulirajući učinak na taj enzimatski sustav.

Zbog svega navedenog, konzumiranje češnjaka, osobito neprerađenog, može se preporučiti u svrhu jačanja imuniteta, zatim osobama s povećanom količinom kolesterola u krvi,osobama sa povećanim rizikom od ateroskleroze, ali i zdravima u svrhu prevencije karcinoma, prehlade, gripe, šećerne bolesti, ishemijskih bolesti (koronarne i cerebrovaskularne).

Poseban oprez kod osoba koji uzimaju antikoagulantne lijekove (varfarin, heparin, acetilsalicilna kiselina) jer i sam češnjak ima antikoagulantno djelovanje, a moguće su i interakcije lijekova sa češnjakom preko enzimatskog sustava-citokroma P450 tijekom metaboliziranja u jetri. U takvim slučajevima obavezna konzultacija sa nadležnim liječnikom, kako ne bi došlo do pojave krvarenja.

Zaključno možemo istaknuti, kako je uistinu mnogo razloga zašto bi trebali konzumirati češnjak, a neugodnost njegova mirisa možemo i zaboraviti pored ovog niza dobrotvornih učinaka.