U posljednjem desetljeću brojne namirnice nosile su teško breme nepoželjnih, pa čak i otrovnih namirnica. Tako su jaja, sol, punomasno mlijeko i mliječni proizvodi samo neke od namirnica koje se preporučivalo u potpunosti eliminirati iz prehrane.

U posljednjem desetljeću brojne namirnice nosile su teško breme nepoželjnih, pa čak i otrovnih namirnica. Tako su jaja, sol, punomasno mlijeko i mliječni proizvodi samo neke od namirnica koje se preporučivalo u potpunosti eliminirati iz prehrane. U posljednjih nekoliko godina gluten je postao „neprijatelj broj jedan“, a masnoće su ponovo postale popularne i njihova konzumacija se preporuča. Međutim, postoje li znanstveni dokazi i što kažu stručnjaci na trend stigmatiziranih namirnica u prošlosti i danas pročitajte u nastavku.

Jaja

Jedno vrijeme jaja su bila „glavni neprijatelj“, jer se smatralo kako je žumanjak izuzetno bogat kolesterolom te konzumacija samo jednog jajeta značajno utječe na razinu kolesterola u krvi. Danas znamo da to nije tako. Kada konzumiramo namirnice bogate kolesterolom, naša jetra smanjuje produkciju endogenog kolesterola tako da razina kolesterola u krvi ostaje stabilna. Također, objavljene su brojne znanstvene studije koje su pokazale kako jaja sadrže visokokvalitetne, lakoprobavljive proteine, a žumanjak jajeta sadrži lutein i zeaksantin koji čuvaju zdravlje oka te mogu ublažiti pojavu katarakte ili makularne degeneracije.

Punomasni mliječni proizvodi

Mlijeko i mliječni proizvodi proizvedeni od punomasnog mlijeka bogati su zasićenim masnoćama te prethodno spomenutim kolesterolom. Međutim, znanstvenici su pokazali kako fermentirani punomasni mliječni proizvodi nemaju negativan utjecaj na razine kolesterola i ostalih markera bolesti srca i krvnih žila, čak i kod onih ljudi koji već imaju povećane razine kolesterola u krvi. Valja podsjetiti kako su mliječni proizvodi bogati izvor kalcija koji je posebno važan za održavanje zdravlja kostiju, ali i zdravlja srca te mišića posebno kod osoba starije dobi. Stoga, umjeren unos punomasnih mliječnih proizvoda može se preporučiti gotovo svima.
Za razliku od punomasnih, niskomasni mliječni proizvodi često su obogaćeni dodanim šećerom kako bi proizvođač postigao teksturu što sličniju punomasnom proizvodu. Stoga ako se odlučite za kupnju niskomasnog mliječnog proizvoda, obratite pozornost na deklaraciju.

Sol

Poznato je kako prekomjeran unos kuhinjske soli, odnosno natrijevog klorida, može utjecati na povećanje krvnog tlaka koji je jedan od rizičnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Hrvati su kao narod skloni konzumaciji slanih namirnica, a prosječan unos gotovo četverostruko prekoračuje preporučeni unos. Stoga ne treba poticati unos takvih namirnica, ali treba prepoznati važnost prepoznavanja skrivenih izvora soli. Tako je važno ograničiti unos kruha i pekarskih proizvoda, mesnih prerađevina, slane grickalice, industrijski proizvedeni umaci, juhe i sva industrijski proizvedena hrana.
Međutim, važno se podsjetiti kako je natrijev klorid važan za naše zdravlje jer sudjeluje u vitalnim biokemijskim procesima. Svaki od ova dva elementa – i natrij i klor – imaju važne uloge u organizmu. Natrij je ključan za prijenos signala od i do mozga, omogućava prijenos živčanih impulsa tijelom, utječe na osjet okusa i mirisa te sudjeluje u kontrakciji mišića. Klorid sudjeluje u regulaciji metabolizma, utječe na apsorpciju kalija te sudjeluje u prijenosu ugljičnog dioksida do pluća.

Crveno meso

Lome se znanstvena koplja oko konzumacije crvenog mesa. Neke studije pokazuju kako i svježe i procesirano crveno meso može povećati rizik od razvoja bolesti srca i krvnih žila, karcinoma kolona i drugih bolesti.
Druga skupina znanstvenika tvrdi kako je svježe nemasno crveno meso izvrstan izvor visokokvalitetnih proteina i hem željeza. Upravo ovaj oblik željeza puno se bolje apsorbira u našem probavnom sustavu u usporedbi s ne-hem željezom koje se nalazi u namirnicama biljnog podrijetla.
Istina je negdje na pola puta. Svakako se slažemo kako je meso odličan izvor proteina i hem željeza, no valja obratiti pažnju na količinu i kvalitetu konzumiranog mesa. Svjetska zdravstvena organizacija (engl. World Health Organisation, WHO) preporuča do pola kilograma crvenog mesa tjedno, stoga se valja držati ovih preporuka. Također, preporuča se obratiti pažnju na kvalitetu mesa koja se konzumira, dakle bolje je konzumirati manju količinu kvalitetnijeg mesa. Konzumaciju procesiranog crvenog mesa u obliku suhomesnatih i ostalih prerađevina preporučuje se svesti na minimum ili potpuno izbaciti iz prehrane. Posljednje, važno je pridati pozornost i načinu pripreme. Prženo ili meso pečeno na otvorenoj vatri zamijenite pirjanjem ili pečenjem u pećnici s minimalno dodane masnoće.

Čokolada

Većina ljudi ne smatra ovaj slatki zalogaj nutritivno bogatim s obzirom na količinu šećera i energije. Međutim, umjeren unos čokolade s visokim udjelom kakao dijelova može imati brojne blagotvorne učinke na zdravlje. Čokolada je izvor antioksidansa i flavonoida, koji mogu štiti kožu od štetnih sunčevih zraka. Odabir čokolade s visokim udjelom kakao dijelova može povećati smanjiti inzulinsku rezistenciju, krvni tlak te povećati elastičnost arterija. Stoga, povremeno se počastite kockicom tamne čokolade – za zdravlje.