Ako ste jedan od onih koji ne mogu započeti dan bez svog mirisnog rituala, jutarnje kave, sigurno ste nebrojeno puta čuli kako ispijanje kave prije prvog jutarnjeg obroka nije preporučljivo za vaš želudac. No ima li u tome istine i slaže li se znanstvena zajednica s ovom tezom pročitajte u nastavku.

Zašto kava?

Kava je jedno od najpopularnijih napitaka diljem svijeta, odmah nakon vode. Osim mirisa prve jutarnje kave, brojne su njezine blagodati. Danas je kofein društveno najprihvaćeniji stimulans, koji ima brojne pozitivne učinke na naš organizam. Tako nas kofein čini budnijima i koncentriranijima, a može utjecati i na povećanje razine energije. Osim toga, znanstvena istraživanja pokazala su kako kava može poboljšati i ostale kognitivne funkcije poput pamćenja, raspoloženja, osjećaj budnosti, ali i skraćivanje vremena reakcije.

Kako kofein utječe na ubrzanje metabolizma, često se povezuje i s lakšom borbom sa suvišnim kilogramima i vrhunskim sportskim izvedbama. Stimulirajući živčani sustav, kofein uzrokuje povećanje dostupnosti masnih zaliha kao izvora energije što rezultira izvanrednim sportskim rezultatima, ali i lakšem gubitku neželjenog viška kilograma. Isto tako, studije potvrđuju kako kofein štiti od raznih bolesti poput dijabetesa tip 2, Alzheimerove bolesti, demencije, bolesti jetre, srca i krvnih žila.

Uz toliko blagodati, zašto većina smatra kako kava na tašte može biti pogubna za naše zdravlje?

Istraživanja pokazuju kako tvari koje kavu čine gorkom mogu stimulirati povećanu produkciju želučane kiseline zbog čega većina vjeruje kako kava iritira sluznicu želuca, uzrokuje žgaravicu, mučninu, a može i pogoršati simptome različitih bolesti i smetnji probavnog sustava poput sindroma iritabilnog crijeva.

Pojedinci tvrde kako je konzumacija kave na prazan želudac posebno štetna s obzirom da nema druge hrane u želucu koja bi spriječila djelovanje kiseline iz kave na sluznicu želuca. Međutim, znanstvenici još uvijek nisu pronašli čvrsti dokaz koji povezuje konzumaciju kave na prazan želudac i probavne smetnje.

Manji broj ljudi izuzetno je osjetljiv i na najmanje količine kave, pa reagiraju prilično burno. Simptomi uključuju žgaravicu, bolove u želucu pa čak i povraćanje. Takvim pojedincima preporuča se izbjegavanje konzumacije kave uopće, s obzirom da su simptomi jednaki bilo da se kava pije na prazan ili pun želudac. Najvažnije je slušati svoje tijelo i obratiti pažnju kako reagira na pojedine namirnice, pa tako i na kavu. Ako osjetite probavne smetnje nakon konzumacije kave na prazan želudac, ali simptoma nema kada kavu popijete nakon doručka, slušajte signale koje vam tijelo šalje i prilagodite im se.

Utjecaj kave na razinu „hormona stresa“

Jedan od glavnih argumenata protivnika konzumacije kave na prazan želudac je kako na taj način kava utječe na povećanje razine „hormona stresa“ – kortizola. Kortizol je dobio epitet „hormona stresa“ zbog povećanog lučenja u stresnim situacijama. Kako danas svi vode užurban i stresan način života, ne iznenađuje činjenica kako sve veći broj ljudi ima trajno povišene razine kortizola što može dovesti do različitih poremećaja i bolesti poput problema sa štitnjačom, dijabetesa, povišenog krvnog tlaka ili pretilosti.  

Zanimljivo je kako kava stimulira proizvodnju kortizola, ali se njegova koncentracija značajno ne povećava kod ljudi koji redovito piju kavu. Isto tako, nedovoljno studija potvrđuje kako ispijanje kave nakon obroka može utjecati na smanjenje lučenja kortizola. Dapače, ako kavu pijete rijetko ili povremeno, svaki porast u razini kortizola je kratkoga vijeka i nema dugoročno negativan utjecaj na zdravlje.

Potencijalno negativne posljedice unosa kave

Bez obzira pijete li kavu na prazan želudac ili tek kada nešto pojedete, kava ima i svoje negativne strane. Poznato je kako kofein izaziva ovisnost, a neki ljudi mogu biti posebno osjetljivi. Takva reakcija uzrokovana je utjecajem kave na promjenu u kemiji mozga, što ipak zahtijeva veće količine ovog napitka.

Konzumacija prekomjerne količine kave također može doprinijeti osjećaju tjeskobe, nemira, ubrzan rad srca, glavobolje, a može utjecati i na povišenje krvnog tlaka. Međutim, još uvijek ne postoje znanstveni dokazi kako ispijanje kave na prazan želudac pojačava učestalost ili jačinu navedenih nuspojava.

S obzirom na sve navedeno, stručnjaci smatraju kako je unos kofeina potrebno ograničiti na maksimalno 400 mg, što je ekvivalent 4 – 5 šalica kave. Isto tako, zadnju kavu u danu ne bi trebalo konzumirati kasnije poslijepodne zbog učinaka kofeina koji mogu trajati i do 7 sati nakon konzumacije.

Važno je napomenuti kako kofein prolazi kroz posteljicu, a može djelovati do čak 16 sati nakon konzumacije kave. Dakle, trudnicama se preporuča smanjenje unosa kofeinskih napitaka do 200 mg ili jedna do dvije šalice.

Na kraju, kada je vrijeme za prvu kavu?

Mnoge osobe vole započeti svoj dan velikom šalicom kave. Usprkos upornim savjetima laika, znanstvena zajednica nema čvrste dokaze da je ispijanje kave na prazan želudac štetno. Dapače, konzumacija kave ima jednak učinak na naše tijelo bez obzira pijemo li ju natašte ili nakon obroka.

Važno je slušati svoje tijelo, koje nam šalje jasne poruke ako mu nešto nije po volji. Stoga, ako imate probavne smetnje nakon konzumacije kave na prazan želudac, pokušajte s uvođenjem prvog jutarnjeg obroka prije omiljenog rituala.