Radi se o kompleksnom kliničkom sindromu koji podrazumijeva gašenje bubrežne funkcije u kratkom vremenskom razdoblju, a manifestira se dominantnim simptomom – prestankom izlučivanja mokraće. Količina izlučenog urina tijekom 24 sata naziva se diureza. Ukoliko je ona manja od 500 ml govorimo oliguriji, a količine ispod 200 ml, ili potpuni prekid stvaranja odnosno izlučivanja urina nazivamo anurijom.

Osim prestanka izlučivanja mokraće posljedično se dešava cijeli niz metaboličkih poremećaja i nestaje neophodna ravnoteža (homeostaza) tekućine, elektrolita, narušava se odnos kiselina i alkalnih tvari u organizmu, a dolazi i do naskupljanja drugih otpadnih i štetnih produkata metabolizma. Uzroci nastanka akutne renalne insficijencije (ARI) su različiti, a mogu se grupirati u tri skupine – prerenalni uzroci, renalni (intrinzičko oštećenje samog bubrega) i postrenalni odnosno promjene na izvodnom sustavu iz bubrega ili pravi urološki uzroci zatajenja bubrega.

Prerenalni uzroci akutnog zatajenja bubrežne funkcije zapravo je poremećaj adekvatnog dotoka krvi u bubreg. Osobito u djece i starijih ono može nastati kao posljedica dehidracije, prilikom ekscesnog povraćanja ili proljeva, općenito gubitkom tjelesne tekućine ili njezinom neadekvatnom preraspodjelom (opsežni edemi). Nadalje prilikom jačih krvarenja te razvoja hipovolemijskog ili septičkog šoka također može doći do razvoja akutnog zatajenja bubrega. Promjene na bubrežnim krvnim žilama (stenoze, kompresije, displazije) kao i njihova tromboembolija čine dodatni uzročni faktor za nastanak ARI.

Renalni ili pravi bubrežni uzroci ARI posljedica su bolesti samog bubrežnog tkiva, a najčešće se radi o glomerulonefritisu, intersticijskom nefritisu, raznim bolestima odlaganja metaboličkih produkata u bubrežno tkivo. Moguće je oštećenje bubrega nedostatnom dopremom kisika ili pogubno nefrotoksično djelovanje nerkih kemijskih supstanci i lijekova. Treba osobito naglasiti kemoterapijske agense kao što su cisplatina, ifosfamid ili metotreksat koji djeluju nefrotoksično na razini mikroskopskih kanalića bubrega. Glomerulonefritis kao uzrok ARI čeršće se viđa u hematoloških bolesnika s limfomom i leukemijom. Naravno ovdje ne treba zaboraviti niti traumu bubrega odnosno jatrogena kirurška i/ili interventna radiološka oštećenja

Postrenalno akutno zatajenje bubrega može nastati na svim razinama od početka izvodnog dijela kanalnog sustava bubrega, preko mokraćovoda i njegovog spoja s mokraćnim mjehurom te, dalje, u samom mjehuru pa sve do izlaznog segmenta mokraćne cijevi. Uredan proptok urina od samog bubrega do vanjskog ušća mokraćne cijevi poresudan je za neometanu eliminaciju štetnih i toksičnih produkata metabolizma. Opstrukcija na tom putu se može pojaviti zbog urođene anomalije, kamenca, tumora, strikture ili bilo kakve značajne kompresije urotrakta izvana.

Osobito u bolesnika s proširenim malignim bolestima susreću se sva tri oblika uzroka nastanka ARI od prerenalnih (poremećaji svijesti, neadekvatna skrb, povraćanja i proljevi, smetnje gutanja itd.) preko renalnih (kemoterapija, lijekovima inducirana hipotenzija, gubitak neutrofilnih leukocita zbog kemoterapije i/ili opsežnog zračenja …) do postrenalnih tumorskih opstrukcija i penetracija s profuznim krvarenjima.