Liječenje erektilne disfunkcije kod kardioloških bolesnika

Erektilna disfunkcija je trajna nesposobnost postizanja i/ili održavanja erekcije dostatne za zadovoljavajuću spolnu aktivnost u trajanju duljem od tri mjeseca. ED je simptom sa kojim se suočava 30% muškaraca u dobi od 40 do 70 godina.

Erektilna disfunkcija je trajna nesposobnost postizanja i/ili održavanja erekcije dostatne za zadovoljavajuću spolnu aktivnost u trajanju duljem od tri mjeseca. ED je simptom sa kojim se suočava 30% muškaraca u dobi od 40 do 70 godina. Smatra se da je prevalencija ED u Americi oko 52%. Na izraženost i prevalenciju ED utjecaj imaju životna dob te brojni drugi čimbenici kao što su kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, hipertenzija, pušenje, konzumacija alkohola i pretilost.

Kada se može reći da postoji ED, s obzirom da nije svaki poremećaj erekcije erektilna disfunkcija? Ako se pojavi nemogućnost postizanja dovoljne erekcije u više od 20% seksualnih odnosa smatramo da je to uobičajeno i liječenje nije potrebno ali ako se pojavi  nemogućnost postizanja dovoljne erekcije u više od 50% seksualnih odnosa onda je to erektilna disfunkcija i potrebno je liječenje. Budući da se ED javlja puno prije nego simptomi kardiovaskularnih oboljenja, važno je prepoznati takve muškarce te provesti  ispravnu dijagnostiku i potrebno liječenje. Montorsi u svojoj teoriji pokušava objasniti ovaj fenomen ranije javljanja simptoma ED i smatra da je  upravo je veličina penilnih krvnih žila čiji je promjer oko 1-2 mm /penilne arterije/ dok promjer koronarnih krvnih žila iznosi 3-4 mm i na taj način pokušava objasniti uzrok ranije okluzije penilnih arterija.  A samim tim ranije se kod takvih osoba javljaju  simptomi ED.

Osnovni dijagnostički testovi za ED-u su u prvom redu uzimanje anamneze, pri tome važno je da se uzmu podaci o spolnim navikama, željama, potrebama, prakticiranju, erekcijama, uzimanje lijekova, koji mogu utjecati na samu erekciju (antihipertenzivi, psihijatrijski lijekovi, antiandrogeni i drugi lijekovi). Uzimaju se podaci o drugim oboljenjima kao što su  kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, masnoće, pušenje.

Fizikalni pregled obuhvaća  se pregled  spolovila,  sekundarne spolne osobine,  urološki pregled. Potrebno je napraviti i osnovne  laboratorijske pretrage, KKS, GUK, lipidogram, urin, koncentracija testosterona u krvi a kao dodatne laboratorijske pretrage mogu se napraviti  (FSH, LH, prolaktin, PSA i hormoni štitnjače). Kao dodatna dijagnostička obrada može se napraviti UZ urotrakta, MR glave (promjene hipofize) , MSCT i MR  zdjelice i prostate (pitanje patoloških promjena na prostati i sjemenim mjehurićima), DSA arterija zdjelice i UZ kolor dopler penisa.

Nakon provedene dijagnostičke obrade pristupamo liječenju ED koje može biti simptomatsko i etiološko. Prvo se preporučuje promjena načina života i prestanak  pušenja i uzimanja alkohola, zdrava prehrana i česta tjelovježba. Ako se tijekom obrade pronađe neko kronično oboljenje potrebno je brzo liječenje osnovne bolesti koje tada može utjecati na poboljšanje ED. Ukoliko se uzimaju antihipertenzivi ili drugi lijekovi koji mogu utjecati na erektilnu funkciju, važno je izvršiti njihovu korekciju. Manjak testosterona korigira se lijekovima u obliku gela ili injekcija.

Ukoliko se iscrpe sve druge mogućnosti pristupamo simptomatskom liječenju. Započinje se sa liječenjem peroralnim preparatima koji spadaju u grupu 5-fosfodiesteraza (5-PDE). Lijek se većinom dobro podnosi uz povremene nuspojave kao što su glavobolja, crvenilo lica, omaglica, smetnje vida, kongestija nosa i dispepsija. Kontraindikacija za ovu vrstu lijekova su istodobno uzimanja nitrata ili alergija na njegove sastojke. Ako lijekovi 5-PDE ne daju odgovarajući učinak, može se preći na davanje vazoaktivnih lijekova direktno u kavernozno tijelo penisa. Najčešće se koriste injekcije prostaglandin alprostadila. Komplikacije primjene ovih lijekova su bol i krvarenje na mjestu uboda, prijapizam, kurvatura penisa.

Ako ove dvije metode liječenja ne postignu zadovoljavajući rezultat, preostaje kirurška metoda ugradnja penilnih proteza u penis.

Kardiološki bolesnici zahtijevaju posebnu pažnju jer kod njih postoji kontraindikacija za uzimanje 5-PDE, u slučajevima postojanja nestabilne angine pektoris ili unutar prvih šest mjeseci nakon infarkta miokarda. Stoga za upotrebu 5-PDE preparata potrebna je dodatna kardiološka obrada i pregled kardiologa. Pošto se ED obično javlja nekoliko godina prije prvih kardioloških simptoma, onda se ona može koristiti kao važan čimbenik za pravovremeno prepoznavanje kardioloških bolesnika.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Epilepsija

Epileptički napadaji

Mozak sadrži milijarde neurona (živčanih stanica) koji stvaraju i primaju električne impulse. Električni impulsi omogućuju neuronima da komuniciraju jedni s drugima. Tijekom epileptičkih napadaja dolazi do abnormalne i prekomjerne električne aktivnosti u mozgu što može uzrokovati promjene u svijesti, ponašanju i/ili motoričkim funkcijama. Prekomjerna aktivnost obično traje od samo nekoliko sekundi do nekoliko minuta. U […]

Mjehur

Neurogeni mjehur

Poremećaja živčanog sustava može dovesti  do poremećene  funkcije mokraćnog mjehura i  stanja koje nazivamo neurogeni mjehur. Mišići mokraćnog sustava su pod kontrolom perifernih živaca, leđne moždine i mozga  kako bi se voljno mogao zadržati urin u mokraćnom mjehuru i započeti proces mokrenja u socijalno prihvatljivo vrijeme. Živci prenose poruke između mišića mokraćnog mjehura, leđne moždine […]

Pomoć

Terapija – pomoć

Gubitak svijesti

Vazovagalna sinkopa

Vazovagalna sinkopa predstavlja gubitak svijesti koji nastaje zbog pretjerane reakcije  na određene podražaje iz okoline. Naziva se i neurokardiogena ili refleksna sinkopa i predstavlja najčešći uzrok nesvjestice. Tijekom vazovagalne sinkope dolazi do naglog pada pulsa i krvnog tlaka što dovodi do smanjenog protoka krvi u mozgu i kratkotrajnog gubitka svijesti. Vazovagalna sinkopa obično je bezopasna […]

Disanje

Miastenia gravis

Miastenia gravis je poremećaj sveze između mišića i živaca koju nazivamo neuromuskularna spojnica. Zbog oštećenja neuromuskularne spojnice poremećena je komunikacija između živčanih stanica i mišića što rezultira slabošću  mišića.  Relativno  je rijetka i pogađa otprilike 20 osoba na  100 000 ljudi. Bolesnici s miasteniom gravis  imaju veći rizik od razvoja drugih autoimunih poremećaja poput lupusa […]

EKG

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Iz iste kategorije

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]

Urologija

Upala mjehura i peckanje – molim Vašu pomoć

Urologija

Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi […]

Urologija

Blagdanska retencija urina

Već ranije je bilo riječi na ovim stranicama o tome što je retencija urina. Ponovimo! Retencija urina označava nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura (tzv. inkompletna retencija) ili pak potpunu nemogućnost mokrenja (kompletna retencija). Pod pojmom „kompletna“ podrazumijevamo da, čak i nakon nekakvog mokrenja, u mokraćnom mjehuru ostaje volumen urina koji zapravo čini njegov pun kapacitet (400-500 […]

Urologija

Turberkuloza gornjeg mokraćnog sustava

Kad govorimo o gornjem mokraćnom sustavu mislimo na bubreg i ureter (mokraćovod). Robert Koch je 1882. godine otkrio uzročnika tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis) i opisao patogenezu (nastanak) bolesti. Kasnije se uočilo kako tuberkuloza ne napada nužno samo pluća pa se otkrila i tuberkuloza crijeva, ali i genitourinarna tuberkuloza, a taj je izraz upotrijebljen prvi puta tek […]

Urologija

Policistična bolest bubrega

Bubrezi su praktički najčešći organ u ljudskom organizmu gdje nalazimo ciste. Ciste su šupljine obložene kockastim (kuboidnim) epitelom koje nemaju nikakvu komunikaciju s okolinom, a mogu biti makroskopske i mikroskopske. Neke ciste, osobito one mikroskopske, nastaju zapravo kao proširenje kanalića nefrona (nefron – osnovna, mikroskopska gradivna jedinica bubrežnog tkiva). Druge ciste mogu nastati zatvaranjem komunikacije […]

Urologija

Trebam li se zabrinuti ako je boja na glaviću drugačija?