Erektilna disfunkcija je trajna nesposobnost postizanja i/ili održavanja erekcije dostatne za zadovoljavajuću spolnu aktivnost u trajanju duljem od tri mjeseca. ED je simptom sa kojim se suočava 30% muškaraca u dobi od 40 do 70 godina.

Erektilna disfunkcija je trajna nesposobnost postizanja i/ili održavanja erekcije dostatne za zadovoljavajuću spolnu aktivnost u trajanju duljem od tri mjeseca. ED je simptom sa kojim se suočava 30% muškaraca u dobi od 40 do 70 godina. Smatra se da je prevalencija ED u Americi oko 52%. Na izraženost i prevalenciju ED utjecaj imaju životna dob te brojni drugi čimbenici kao što su kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, hipertenzija, pušenje, konzumacija alkohola i pretilost.

Kada se može reći da postoji ED, s obzirom da nije svaki poremećaj erekcije erektilna disfunkcija? Ako se pojavi nemogućnost postizanja dovoljne erekcije u više od 20% seksualnih odnosa smatramo da je to uobičajeno i liječenje nije potrebno ali ako se pojavi  nemogućnost postizanja dovoljne erekcije u više od 50% seksualnih odnosa onda je to erektilna disfunkcija i potrebno je liječenje. Budući da se ED javlja puno prije nego simptomi kardiovaskularnih oboljenja, važno je prepoznati takve muškarce te provesti  ispravnu dijagnostiku i potrebno liječenje. Montorsi u svojoj teoriji pokušava objasniti ovaj fenomen ranije javljanja simptoma ED i smatra da je  upravo je veličina penilnih krvnih žila čiji je promjer oko 1-2 mm /penilne arterije/ dok promjer koronarnih krvnih žila iznosi 3-4 mm i na taj način pokušava objasniti uzrok ranije okluzije penilnih arterija.  A samim tim ranije se kod takvih osoba javljaju  simptomi ED.

Osnovni dijagnostički testovi za ED-u su u prvom redu uzimanje anamneze, pri tome važno je da se uzmu podaci o spolnim navikama, željama, potrebama, prakticiranju, erekcijama, uzimanje lijekova, koji mogu utjecati na samu erekciju (antihipertenzivi, psihijatrijski lijekovi, antiandrogeni i drugi lijekovi). Uzimaju se podaci o drugim oboljenjima kao što su  kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, masnoće, pušenje.

Fizikalni pregled obuhvaća  se pregled  spolovila,  sekundarne spolne osobine,  urološki pregled. Potrebno je napraviti i osnovne  laboratorijske pretrage, KKS, GUK, lipidogram, urin, koncentracija testosterona u krvi a kao dodatne laboratorijske pretrage mogu se napraviti  (FSH, LH, prolaktin, PSA i hormoni štitnjače). Kao dodatna dijagnostička obrada može se napraviti UZ urotrakta, MR glave (promjene hipofize) , MSCT i MR  zdjelice i prostate (pitanje patoloških promjena na prostati i sjemenim mjehurićima), DSA arterija zdjelice i UZ kolor dopler penisa.

Nakon provedene dijagnostičke obrade pristupamo liječenju ED koje može biti simptomatsko i etiološko. Prvo se preporučuje promjena načina života i prestanak  pušenja i uzimanja alkohola, zdrava prehrana i česta tjelovježba. Ako se tijekom obrade pronađe neko kronično oboljenje potrebno je brzo liječenje osnovne bolesti koje tada može utjecati na poboljšanje ED. Ukoliko se uzimaju antihipertenzivi ili drugi lijekovi koji mogu utjecati na erektilnu funkciju, važno je izvršiti njihovu korekciju. Manjak testosterona korigira se lijekovima u obliku gela ili injekcija.

Ukoliko se iscrpe sve druge mogućnosti pristupamo simptomatskom liječenju. Započinje se sa liječenjem peroralnim preparatima koji spadaju u grupu 5-fosfodiesteraza (5-PDE). Lijek se većinom dobro podnosi uz povremene nuspojave kao što su glavobolja, crvenilo lica, omaglica, smetnje vida, kongestija nosa i dispepsija. Kontraindikacija za ovu vrstu lijekova su istodobno uzimanja nitrata ili alergija na njegove sastojke. Ako lijekovi 5-PDE ne daju odgovarajući učinak, može se preći na davanje vazoaktivnih lijekova direktno u kavernozno tijelo penisa. Najčešće se koriste injekcije prostaglandin alprostadila. Komplikacije primjene ovih lijekova su bol i krvarenje na mjestu uboda, prijapizam, kurvatura penisa.

Ako ove dvije metode liječenja ne postignu zadovoljavajući rezultat, preostaje kirurška metoda ugradnja penilnih proteza u penis.

Kardiološki bolesnici zahtijevaju posebnu pažnju jer kod njih postoji kontraindikacija za uzimanje 5-PDE, u slučajevima postojanja nestabilne angine pektoris ili unutar prvih šest mjeseci nakon infarkta miokarda. Stoga za upotrebu 5-PDE preparata potrebna je dodatna kardiološka obrada i pregled kardiologa. Pošto se ED obično javlja nekoliko godina prije prvih kardioloških simptoma, onda se ona može koristiti kao važan čimbenik za pravovremeno prepoznavanje kardioloških bolesnika.