Prostata, kestenječa ili predstojna žlijezda je muška spolna žlijezda koja luči oko 40% volumena sjemene tečnosti.

Prostata, kestenječa ili predstojna žlijezda je muška spolna žlijezda koja luči oko 40% volumena sjemene tečnosti. Smještena je u maloj zdjelici, sprijeda je od simfize dijeli Retziusov prostor, straga je od rektuma dijeli Denonvillierova fascija, baza se nastavlja prema vratu mokraćnog mjehura  a vrh prostate leži na urogenitalnoj dijafragmi.

Benigna hiperplazija prostate /BHP/ je dobroćudno povećanje prostate uzrokovanog hormonskim promjenama koje nastaju tijekom starenja muškaraca.

Benigna hipertrofija prostate uključuje i stromalne i epitelne elemente. Promjene započinju u središnjem periuretralnom dijelu prostate. Prostata je povećana i sastoji se od brojnih čvorića veličine nekoliko mm ili 1-2 cm u promjeru, koji pritišću periferni dio prostate i deformiraju uretru. Zbog bujanja veziva u kompromitiranom perifernom dijelu ostatak normalne prostate pretvori se u vezivni omotač.

BHP je najčešća dobroćudna neoplazma i oboljenje koje je jedan od najčešćih zdravstvenih problema kod muškarca.

BHP može utjecati na dnevne aktivnosti i specifično za urinarne simptome umanjiti kvalitetu života vezanu za zdravlje.

Tegobe vezane uz prostatu i dob se javljaju kod 20% muškaraca koji su mlađi od 50 godina, 50% muškaraca u dobi  50 – 60 godina i kod 90% muškaraca starijih od 80 godina.

Ispitivanje prevalence BHP-a pokazuje veliku učestalost simptoma prostatizma i smanjenja protoka urina paralelno sa starenjem. Ako se kao klinička definicija BHP uzme uvećanje prostate veće od 20 g i povećan simptom skor  ili smanjen protok urina ( manji od 15 ml/s) prevalencija BHP iznosi 14% u četrdesetim, 24% u pedesetim, 40% u šezdesetim i sedamdesetim godinama  života (Garraway,1991). Iz opisanih podataka vidljiva je velika učestalost oboljenja, ali važno je obratiti pažnju na znatan broj latentnih oblika („silent prostatism“). U nekim slučajevima se poremećaj mokrenja, isto tako kao i proces starenja, razvijaju tako postepeno da mnogi muškarci nisu svjesni njihovog postojanja.

Mnogo bolesnika sa BHP om ima dugotrajan tijek bolesti sa povremenim remisijama, ali sa ukupnom tendencijom postepenog pogoršavanja. Evolucija bolesti pokazuje velike individualne varijacije. Praćenjem 97 bolesnika tijekom pet godina Ball je ustanovio gotovo nepromijenjeno stanje kod polovine. Kod 30% bolesnika nastupilo je spontano poboljšanje, u 18% akutni zastoj urina, a u 16 % izrazito pogoršanje bolesti. A pošto se tijek bolesti ne može sa sigurnošću predvidjeti može se dati samo okvirna pravila za liječenje. 

Kao i kod svih drugih oboljenja vrlo važno je da bolesnici sa smetnjama od strane BHP dođu na vrijeme na pregled kod urologa. Svaki muškarac nakon 50 godina života trebao bi jednom godišnje doći na urološki pregled i pri tome napraviti dijagnostičku obradu.

Najosnovnija obrada sastojala bi se od sljedećih dijagnostičkih procedura: 

• anamnestički podaci
• IPPS- upitnik o tegobama  i intenzitetu tih tegoba
• biokemijski pregled krvna slika, kreatinin, urina
• PSA
• mikciometrija
• UZV prostate i ostatni urin

Zavisno od razvoja bolesti povećavao bi se i dijapazon dijagnostičkih pretraga.

Mi smo proveli ispitivanje na 40 pacijenata koji su u urološku ambulantu došli prvi put, a zanimalo nas je razlog zbog kojeg su došli na prvi urološki pregled, a tijekom pregleda napravili smo UZV ostatnog urina i mikciometriju.

Iako mali broj ispitanika ipak signifikantno je da muškarci dolaze na pregled najčešće tek nakon pojave simptoma od strane BHP. Kod naših ispitanika glavni klinički simptom zbog kojeg su se odlučili na urološki pregled su opstruktivni simptomi. To je grupa muškaraca kod kojih će se na vrijeme započeti sa i terapijom i ako budu ustrajni, neće se razviti komplikacije ove bolesti i imat će zadovoljavajuću kvalitetu života. Treba imati u vidu da je kod kuće ostala jedna velika grupa muškaraca a koja će prikrivati tegobe ili početi sa vlastitim liječenje raznim fitopripravcima i čajevima. Stoga značajno bi bilo da se iniciraju raznim aktivnostima, putem predavanja, popularnih članaka u novinama, emisijama na TV-u a kako bi se muškarci upoznali sa važnošću dolaska na urološki pregled jednom godišnje bez obzira na postojanje simptoma BHP-a. Predviđanje progresije bolesti važno je s ciljem da se za svakog muškarca odredi stadij BHP, planira tijek dijagnostičke obrade i poboljša liječenje i smanje ozbiljne komplikacije BPH (AUR, operacija). Vrlo važno je držati pod stalnom kontrolom rizične faktore progresije: prostatični volumen, PSA, LUTS a sve zavisno od dobi muškarca.

U svemu ovom značajnu ulogu imaju i liječnici obiteljske medicine. Njihova uloga je brzo detektiranje pravog uzrok bolesti, prepoznati simptomatologiju, postaviti ranu dijagnozu i uz koordinaciju sa urologom započeti liječenje bolesti u njenoj podlozi, privremeno otkloniti simptome te spriječiti progresiju bolesti. U našem ispitivanju slab mlaz, slabiji protok urina bili su najčešći razlog posjećivanja urologa, ali svaki poremećaj mokrenja kod muškaraca preko pedeset godina morao bi biti  alarm da se nešto dešava sa urinarnim sustavom.

Isto tako na taj način na vrijeme bi se postavila dijagnoza karcinoma prostate u najranijem stadiju a što uvelike olakšava liječenje  i prognozu ove bolesti.