Temperatura i oteklina u urologiji

Bolna oteklina testisa najčešće sugerira upalnu bolest – epididimitis, osobito u mlađih, spolno aktivnih te starijih muškaraca koji nose urinarni kateter. Naglo nastala bol u jednom od testisa, obično ničim provocirana, koja nastaje u mladih muškaraca (najčešće mlađih od 35 g) i praćena je manjom ili većom oteklinom zahtijeva hitni urološki pregled!

    Ovo su vrlo česti i značajni simptomi zbog kojih se bolesnici javljaju u urološku ordinaciju. Oteklinu, osobito spolnih organa, urolozi daleko najčešće viđaju u muškaraca (ginekolozi u žena) dok je povišena tjelesna temperatura jednako često zastupljena u oba spola.

    Povišena tjelesna temperatura je svaka iznad 37°C. Ona se mjeri toplomjerom u odraslih osoba najčešće ispod pazuha (tzv. aksilarna temperatura, od lat.-axilla, pazuh) mirujući kroz 5 minuta. Možda Vam se ovo čini nepotrebno i banalno, pa pomalo i uvredljivo navoditi. Vjerujte mi, nije nepotrebno! Naime, često čujemo izjave poput:“… ne nisam mjerio, ali to je, znate, ona unutrašnja temperatura.“ Ne postoje unutrašnja i vanjska temperatura!!! Kad bolesnik govori o tzv. unutrašnjoj temperaturi govori o vlastitim osjetu topline a to u mnogo slučajeva može zavarati – zato temperaturu tijela treba mjeriti, a ne procjenjivati osjetom! Liječnik može mjeriti i tzv. rektalnu temperaturu (analno, u završnom dijelu debelog crijeva) pa onda usporediti s aksilarnom temperaturom, ali to sad nadilazi okvire ove rasprave.

    Neobično je važno ovdje napomenuti kako povišena temperatura u „uroloških bolesnika“ nikada (ili gotovo nikada) nije ona ispod 38°C, a vrlo često prelazi i 39,5°C. Radi se, dakle, redovito o vrlo visokim temperaturama nerijetko praćenim i osjećajem zimice i/ili tresavice koje samom povišenju temperature mogu i prethoditi. Nadalje, „urološke temperature“ javljaju se najčešće u popodnevnim i večernjim satima a vrlo rijetko jutarnjim. Krivulja „urološke temperature“ kroz npr. 3 dana izgleda zupčasto pa takvu krivulju kolokvijalno nazivamo i „septičnom krivuljom“. U pravilu nikada to nisu kontinuirano povišene temperature s ravnom krivuljom. Blaga povišenja temperature ispod 38°C, a još manja ona ispod 37,5°C (tzv. subfebrilitet) nisu posljedica neke ozbiljnije urološke bolesti.

    Oteklina se najčešće viđa u području spolnih organa ili u njihovoj neposrednoj blizini i to u muškaraca. Mnoga stanja, bezazlena kao i ona opasna, mogu se prezentirati oteklinom. Ona može biti bolna ili bezbolna. Bolna oteklina penisa koja nastaje u neobrezanih muškaraca naziva se parafimoza. Bolesnike bol brzo dovede liječniku i potrebna je manualna repozicija zaglavljenog glavića, a katkad i hitna kirurška intervencija pa kasnije obrezivanje.

     Bolna oteklina testisa najčešće sugerira upalnu bolest – epididimitis, osobito u mlađih, spolno aktivnih te starijih muškaraca koji nose urinarni kateter. Iako, nijedna dob nije pošteđena mogućnosti za nastanak te bolesti. Naglo nastala bol u jednom od testisa, obično ničim provocirana, koja nastaje u mladih muškaraca (najčešće mlađih od 35 g) i praćena je manjom ili većom oteklinom zahtijeva hitni urološki pregled! Potrebno je svim sredstvima, pa i kirurški ako je potrebno, isključiti ili potvrditi torziju testisa. Čak i ako se radi samo o temeljitoj sumnji na torziju testisa potreban je kirurški zahvat sa ciljem očuvanja testisa i to unutar 6 sati od nastanka prvih simptoma. Bolna oteklina obično brzo dovodi bolesnika urologu. Međutim, s bezbolnom oteklinom, nažalost, nije tako. Bezbolna oteklina testisa, osobito u mladog muškarca, znak je za alarm!!!! Ovakav nalaz treba odmah, bez panike ali vrlo ozbiljno, pobuditi sumnju na maligni tumor testisa – benigni su velika rijetkost. Iako postoje (i to često!) cistične promjene epididimisa (mali organ uz testis) koje se mogu jasno pipati, a ne dovode do boli – nemojte sami zaključivati i donositi definitivne odluke. U slučaju bezbolne otekline testisa ili epididimisa neka to učini stručnjak – urolog.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kriurški zahvat

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Fizička aktivnost

Fizičke aktivnosti nakon operacije

Aldosteron

Nadbubrežne žlijezde

Kirurške bolesti nadbubrežnih žlijezda također su uključene u kirurški interes urologije. Radi se o parnim endokrinim žlijezdama (žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem) koje su smještene uz sam gornji pol oba bubrega. Nazivamo ih još i suprarenalnim (doslovno – nadbubrežnim), ali i adrenalnim (u slobodnijem prijevodu – „onaj koji je uz bubreg“). Lijeva žlijezda je više priljubljena […]

Mošnja

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Ejakulacija

Osnove plodnosti muškarca

Građa i funkcija spolnih sustava žene, a osobito muškarca, nisu opće poznate stvari i vrijedno je navesti i opisati barem osnovne pojmove iz tog područja. Spermiji ili spermatozoidi nastaju u tkivu (kanalićima) testisa procesom koji se naziva spermatogeneza. Idealna temperatura za taj proces je nešto niža od uobičajene tjelesne temperature pa su stoga testisi i […]

Ejakulacija

Problem s ejakulacijom

Iz iste kategorije

Urologija

Hoće li mi rana na penisu normalno zacijeliti ili trebam otići liječniku?

Urologija

Neplodnost zbog varikokele

Varikokela je dobro poznato stanje i često viđen poremećaj venske drenaže, gotovo redovito, lijevog testisa. Radi se o proširenju venskog spleta (lat. – plexus pampiniformis) neposredno iznad lijevog testisa, a to proširenje može varirati svojim ekstenzitetom od subkliničke, samo ultrazvučno vidljive varikokele, do jasno vidljivog proširenja rečenog venskog spleta koje palpacijom podsjeća, i redovito se […]

Urologija

Dvostruki mokraćovod

Ovdje govorimo o jednoj anomaliji koja, kao i sve ostale anomalije, nastaje tijekom embrionalnog i fetalnog razvoja ploda. Ne radi se o stečenom već o prirođenom stanju koje postoji, kao takvo, već pri porodu djeteta. Čitav spektar anomalija može postojati od kojih su neke gotovo zanemarive preko onih koje zahtijevaju ozbiljnije kirurške korekcije do onih […]

Urologija

Što su to sjemeni mjehurići?

Postoje tako organi koji su velikoj većini prosječnog pučanstva potpuno nepoznati. Nikad nisu za njih ni čuli, ne znaju da postoje, a još manje čemu služe, jer svaki organ u tijelu ima svoju funkciju (bila ona nama poznata ili ne). Biološki luksuz ne postoji. Tako smo svi čuli za štitnu žlijezdu (tzv. štitnjača ili lat. […]

Urologija

Bolan testis – molim Vaše stručno mišljenje

Urologija

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Urologija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Urologija

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]