Varikokela i spermiogram

Mnogo je tekstova već napisano o varikokeli, ali ta bolest i dalje predstavlja jednu od uroloških enigmi. Radi se o proširenju spleta vena (lat., plexus pampiniformis) koje se nalaze iznad testisa (gotovo uvijek lijevog!) u sjemenoj vrpci (lat., funiculus spermaticus). Na sjemenoj vrpci „visi“ testis, a u njoj se nalaze arterije, vene (plexus pampiniformis) i sjemenovod (lat., ductus ejaculatorius) kojim prolaze, prilikom ejakulacije, spermiji iz testisa u mokraćnu cijev. Cijela sjemena vrpca omotana je nitima mišića kojeg nazivamo kremaster (lat., m.cremaster).

Proširenje vena koje čine pampiniformni splet naziva se varikokela i gotovo uvijek se nalazi iznad lijevog testisa odnosno u lijevom funikulusu. Spajanjem vena navedenog spleta nastaje unutrašnja spermatična vena. Zašto gotovo uvijek lijevo? Za to postoje anatomski razlozi građe venskog sustava. Naime, lijeva spermatična vena je duža od desne i potpuno okomito, te nešto više, se „ulijeva“ (spaja se) u veću venu. Dodamo li tome i moguću insuficijenciju venskih zalistaka, nastaju uvjeti za povišen hidrostatski tlak u tom venskom sustavu odnosno slabiju drenažu (odtok krvi) iz lijevog u odnosu na desni testis. Na taj način se usporava cirkulacija krvi kroz testis i tkivo testisa se nalazi u relativnoj ishemiji (manjku kisika). Pretpostavlja se da tako nastala ishemija oštećuje stvaranje spermija u testisu – spermatogenezu.

Postojanje varikokele je bez značajnijih simptoma ili tegoba dok manji broj bolesnika (načelno adolescenti i vrlo mladi muškarci) može osjetiti pritisak, peckanje ili imati osjećaj punoće u lijevom dijelu skortuma, iznad samog testisa. Varikokela se može naći i u 10-15% potpuno zdravih mladih muškaraca, ali ono što joj daje značenje jest činjenica da oko 60-70% bolesnika s varikokelom ima smanjenu plodnost, odnosno pokazuje stanovita oštećenja u nalazu spermiograma. Obrnuto, oko 40% infertilnih mlađih muškaraca ima varikokelu. Tako su varikokela i smanjena plodnost povezani. Ta povezanost ipak ostaje nejasna ako znamo da u muškaraca kojima je jedan testis u cijelosti kirurški odstranjen (trauma, upala, tumor i sl.), u pravilu plodnost ostaje očuvana!? Ipak, uz postojanje varikokele, nalaz spermiograma je lošiji (plodnost smanjena) i to najčešće u smislu smanjenog broja i koncentracije spermija u ejakulatu, njihove smanjene pokretljivosti i povećanog broja spermija koji izgledom (morfologijom) znatno odstupaju od normale. S druge strane, postoje i mladi muškarci s klinički (urološkim pregledom) vrlo jasno izraženom varikokelom, ali istodobno s urednim nalazom spermiograma, odnosno bez smanjenja plodnosti.

Osim mogućeg smanjenja plodnosti varikokela nema drugih ozbiljnijih posljedica i znatnije oštećenje spermiograma jedini je utemeljeni razlog kirurškog liječenja varikokele. Opasnost od atrofije lijevog testisa zbog dugotrajne varikokele je teorijska. U znatnoj proporciji operiranih (ali ne svih!) nalaz spermiograma se, kroz nekoliko mjeseci, popravlja. To je jedina utemeljenja kirurška indikacija i jedini cilj same operacije varikokele – poboljšanje plodnosti! Kozmetski učinak i uklanjanje ranije navedenih, u velike većine minimalnih, tegoba nije cilj  operacijskog liječenja i najčešće se i ne postiže. Mnogi očekuju da će se nužno proširene vene pampiniformnog spleta nakon operacije povući. To se doista u nekih operiranih i dešava, ali ne nužno i ne uvijek, a ovisno je o stvaranju („otvaranju“) kolateralnog venskog krvnog optoka novim venskim putevima. Isto tako, ovdje vrijedi napomenuti kako proširenje ili pojačana vidljivost nekih krvnih žila u  koži skrotuma ne predstavlja varikokelu i ne utječe na plodnost muškarca. Vene same kože skrotuma nisu dio „sliva“ unutrašnje spermatične vene i one (kožna vene skrotuma) odvode vensku krv iz kože i ovojnica skrotuma drugim venskim putevima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kriurški zahvat

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Aldosteron

Nadbubrežne žlijezde

Kirurške bolesti nadbubrežnih žlijezda također su uključene u kirurški interes urologije. Radi se o parnim endokrinim žlijezdama (žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem) koje su smještene uz sam gornji pol oba bubrega. Nazivamo ih još i suprarenalnim (doslovno – nadbubrežnim), ali i adrenalnim (u slobodnijem prijevodu – „onaj koji je uz bubreg“). Lijeva žlijezda je više priljubljena […]

Andrologija

Andrologija u okviru urologije

Urologija je primarno kirurška grana medicine koja se bavi kirurgijom mokraćnog i spolnog sustava i to dominantno spolnog sustava muškarca. Unutar okvira urologije smjestila se andrologija – jedna od subspecijalizacija za urologe. Tako se andrologijom bave urolozi koji su završili subspecijalizaciju iz tog područja. Andrologija se bavi „zdravljem muškaraca“ odnosno problemima vezanim uz erektilnu disfunkciju, […]

Fimoza

Što preporučujete kod blagog oblika fimoze?

Akutna renalna insuficijencija

Akutno zatajenje bubrega

Radi se o kompleksnom kliničkom sindromu koji podrazumijeva gašenje bubrežne funkcije u kratkom vremenskom razdoblju, a manifestira se dominantnim simptomom – prestankom izlučivanja mokraće. Količina izlučenog urina tijekom 24 sata naziva se diureza. Ukoliko je ona manja od 500 ml govorimo oliguriji, a količine ispod 200 ml, ili potpuni prekid stvaranja odnosno izlučivanja urina nazivamo anurijom. […]

BHP

Što bi mogao biti uzrok promjena u urinu

Iz iste kategorije

Urologija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Urologija

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Urologija

Podljev na glaviću penisa – molim savjet

Urologija

Komplicirane upalne promjene bubrega

Već smo, na ovim stranicama, pisali o apscesu bubrega kao eklatantnom primjeru gnojnog pijelonefritisa odnosno upalne, gnojne promjene bubrega. Takva stanja svakako spadaju u komplicirane infekcije mokraćnog sustava, odnosno bubrega, i nerijetko zahtijevaju kirurško (urološko) liječenje budući da sama konzervativna terapija antibioticima i suportivnim mjerama najčešće nije dovoljna. Situacije, odnosno bolesti bubrega, koje zahtijevaju kiruršku […]

Urologija

Što ovo znači vezano za prostatu?

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Kamenci u prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem. Upravo suprotno od endokrinih žlijezda, poput štitne žlijezde, hipofize, pankreasa ili nadbubrežne žlijezde. Promatrajući u širem kontekstu, i bubreg je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda), baš kao i npr. žlijezde slinovnice. Sve žlijezde s vanjskim izlučivanjem imaju tendenciju stvaranja kamenaca. Tako se kamenci mogu naći u bubregu (lat., […]