Zašto je rak prostate problem?

Baš u mjesecu studenom – „Movember“ – posvetit ćemo u ovoj kolumni više pažnje zdravlju u muškaraca.

 Baš u mjesecu studenom – „Movember“ –  posvetit ćemo u ovoj kolumni više pažnje zdravlju u muškaraca. Upravo naša proslava 20 godina od utemeljenja Referentnog centra za tumore prostate povod je da ovom prilikom izvijestimo čitatelje o veličini i značenju problema raka prostate.

Sve što se tiče zdravlja muškaraca upućujem na osobitu pozornost ženama – one su motor koji muškarca pokreće!!!

Danas nećemo izravno o individualnom aspektu raka prostate nego o globalnim epidemiološkim pokazateljima u kojima se krije odgovor na pitanje „Zašto je rak prostate u našoj zemlji toliki problem“? Temeljni epidemiološki pokazatelji slike o nekoj bolesti su incidencija, prevalencija, mortalitet i preživljenje. Krenimo redom:

Incidencija ili broj novooboljelih je od sredine devedesetih godina u ogromnom porastu i pokazuje trendove daljnjeg povećavanja. Tako je rak prostate postao najčešća maligna bolest u muškaraca!!! To je ponajviše posljedica uvođenja PSA testa u masovnu upotrebu prije 20-tak godina. Ove godine već imamo registriranih oko 2300 novooboljelih muškaraca. U evropskim razmjerima, po incidenciji, se nalazimo na 26. mjestu  od 40 zemlja.

Prevalencija neke bolesti je broj živućih ukupno oboljelih, dakle ukupan broj bolesnika s rakom prostate. U Hrvatskoj danas imamo 15 000 bolesnika s tom dijagnozom, a taj broj nas svrstava u samu sredinu evropskih zemalja.

Mortalitet ili smrtnost od raka prostate je on što nas zapravo najviše treba zabrinjavati. Godišnje u RH umre 850 muškaraca od te bolesti. Za usporedbu, 2016.g je taj broj iznosio 770, a trend smrtnosti je u stalnom porastu još od 60-tih godina prošlog stoljeća. Unatoč svemu učinjenom u proteklih 20 godina trend mortaliteta ne pokazuje znakove smanjivanja. Po mortalitetu se nalazimo u prvih 10 zemlja EU.

Preživljenje kod raka prostate, mjereno na 5 godina od postavljanja dijagnoze, je u RH 81%. Iako bi se „na prvi pogled“ moglo tim visokim postotkom biti i zadovoljan treba napomenuti da smo na samom začelju popisa od 29 europskih zemlja, a iza nas su samo Rusija, Slovačka, Bugarska i Rumunjska. U većini zemalja Europe specifično petogodišnje preživljenje od raka prostate je 90-95%. Neka čitatelj ne previdi činjenicu da je i za mali pomak u preživljenju potrebno mnogo vremena, sustavnog i organiziranog rada raznovrsnih medicinskih stručnjaka, opreme – dakle, i  novaca ….

Nastojao sam ovim prikazom približiti sliku raka prostate iako je to nemoguće u ovako kratkom tekstu, a pored svega, još  mnoga pitanja ostaju otvorena i u međunarodnim ekspertnim skupinama i krugovima. Skrećem ovom prilikom pažnju zainteresiranom čitatelju na ranije kolumne o PSA, 50 i 60-godišnjim muškarcima, potrebi rane dijagnostike, nepostojećoj prevenciji, nasljeđu  itd.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Urologija

Kvržica na testisima – što je to?

Urologija

Komplicirane upalne promjene bubrega

Već smo, na ovim stranicama, pisali o apscesu bubrega kao eklatantnom primjeru gnojnog pijelonefritisa odnosno upalne, gnojne promjene bubrega. Takva stanja svakako spadaju u komplicirane infekcije mokraćnog sustava, odnosno bubrega, i nerijetko zahtijevaju kirurško (urološko) liječenje budući da sama konzervativna terapija antibioticima i suportivnim mjerama najčešće nije dovoljna. Situacije, odnosno bolesti bubrega, koje zahtijevaju kiruršku […]

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Kamenci u prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem. Upravo suprotno od endokrinih žlijezda, poput štitne žlijezde, hipofize, pankreasa ili nadbubrežne žlijezde. Promatrajući u širem kontekstu, i bubreg je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda), baš kao i npr. žlijezde slinovnice. Sve žlijezde s vanjskim izlučivanjem imaju tendenciju stvaranja kamenaca. Tako se kamenci mogu naći u bubregu (lat., […]

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]

Urologija

Kvržica bolna na dodir – je li opasna?

Urologija

Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi […]