Zašto je rak prostate problem?

Baš u mjesecu studenom – „Movember“ – posvetit ćemo u ovoj kolumni više pažnje zdravlju u muškaraca.

 Baš u mjesecu studenom – „Movember“ –  posvetit ćemo u ovoj kolumni više pažnje zdravlju u muškaraca. Upravo naša proslava 20 godina od utemeljenja Referentnog centra za tumore prostate povod je da ovom prilikom izvijestimo čitatelje o veličini i značenju problema raka prostate.

Sve što se tiče zdravlja muškaraca upućujem na osobitu pozornost ženama – one su motor koji muškarca pokreće!!!

Danas nećemo izravno o individualnom aspektu raka prostate nego o globalnim epidemiološkim pokazateljima u kojima se krije odgovor na pitanje „Zašto je rak prostate u našoj zemlji toliki problem“? Temeljni epidemiološki pokazatelji slike o nekoj bolesti su incidencija, prevalencija, mortalitet i preživljenje. Krenimo redom:

Incidencija ili broj novooboljelih je od sredine devedesetih godina u ogromnom porastu i pokazuje trendove daljnjeg povećavanja. Tako je rak prostate postao najčešća maligna bolest u muškaraca!!! To je ponajviše posljedica uvođenja PSA testa u masovnu upotrebu prije 20-tak godina. Ove godine već imamo registriranih oko 2300 novooboljelih muškaraca. U evropskim razmjerima, po incidenciji, se nalazimo na 26. mjestu  od 40 zemlja.

Prevalencija neke bolesti je broj živućih ukupno oboljelih, dakle ukupan broj bolesnika s rakom prostate. U Hrvatskoj danas imamo 15 000 bolesnika s tom dijagnozom, a taj broj nas svrstava u samu sredinu evropskih zemalja.

Mortalitet ili smrtnost od raka prostate je on što nas zapravo najviše treba zabrinjavati. Godišnje u RH umre 850 muškaraca od te bolesti. Za usporedbu, 2016.g je taj broj iznosio 770, a trend smrtnosti je u stalnom porastu još od 60-tih godina prošlog stoljeća. Unatoč svemu učinjenom u proteklih 20 godina trend mortaliteta ne pokazuje znakove smanjivanja. Po mortalitetu se nalazimo u prvih 10 zemlja EU.

Preživljenje kod raka prostate, mjereno na 5 godina od postavljanja dijagnoze, je u RH 81%. Iako bi se „na prvi pogled“ moglo tim visokim postotkom biti i zadovoljan treba napomenuti da smo na samom začelju popisa od 29 europskih zemlja, a iza nas su samo Rusija, Slovačka, Bugarska i Rumunjska. U većini zemalja Europe specifično petogodišnje preživljenje od raka prostate je 90-95%. Neka čitatelj ne previdi činjenicu da je i za mali pomak u preživljenju potrebno mnogo vremena, sustavnog i organiziranog rada raznovrsnih medicinskih stručnjaka, opreme – dakle, i  novaca ….

Nastojao sam ovim prikazom približiti sliku raka prostate iako je to nemoguće u ovako kratkom tekstu, a pored svega, još  mnoga pitanja ostaju otvorena i u međunarodnim ekspertnim skupinama i krugovima. Skrećem ovom prilikom pažnju zainteresiranom čitatelju na ranije kolumne o PSA, 50 i 60-godišnjim muškarcima, potrebi rane dijagnostike, nepostojećoj prevenciji, nasljeđu  itd.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Urologija

Neplodnost zbog varikokele

Varikokela je dobro poznato stanje i često viđen poremećaj venske drenaže, gotovo redovito, lijevog testisa. Radi se o proširenju venskog spleta (lat. – plexus pampiniformis) neposredno iznad lijevog testisa, a to proširenje može varirati svojim ekstenzitetom od subkliničke, samo ultrazvučno vidljive varikokele, do jasno vidljivog proširenja rečenog venskog spleta koje palpacijom podsjeća, i redovito se […]

Urologija

Hoće li mi rana na penisu normalno zacijeliti ili trebam otići liječniku?

Urologija

Dvostruki mokraćovod

Ovdje govorimo o jednoj anomaliji koja, kao i sve ostale anomalije, nastaje tijekom embrionalnog i fetalnog razvoja ploda. Ne radi se o stečenom već o prirođenom stanju koje postoji, kao takvo, već pri porodu djeteta. Čitav spektar anomalija može postojati od kojih su neke gotovo zanemarive preko onih koje zahtijevaju ozbiljnije kirurške korekcije do onih […]

Urologija

Što su to sjemeni mjehurići?

Postoje tako organi koji su velikoj većini prosječnog pučanstva potpuno nepoznati. Nikad nisu za njih ni čuli, ne znaju da postoje, a još manje čemu služe, jer svaki organ u tijelu ima svoju funkciju (bila ona nama poznata ili ne). Biološki luksuz ne postoji. Tako smo svi čuli za štitnu žlijezdu (tzv. štitnjača ili lat. […]

Urologija

Bolan testis – molim Vaše stručno mišljenje

Urologija

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Urologija

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Urologija

Nadbubrežne žlijezde

Kirurške bolesti nadbubrežnih žlijezda također su uključene u kirurški interes urologije. Radi se o parnim endokrinim žlijezdama (žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem) koje su smještene uz sam gornji pol oba bubrega. Nazivamo ih još i suprarenalnim (doslovno – nadbubrežnim), ali i adrenalnim (u slobodnijem prijevodu – „onaj koji je uz bubreg“). Lijeva žlijezda je više priljubljena […]