Upoznajte naš stručni tim
Maja Lemac, dr. med. spec. pedijatrije, subspec. dječje nefrologije
Rođena je u Splitu 1977. godine, a diplomirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2001. Sljedeći obrazovni korak bila je specijalizacija iz pedijatrije, a potom i uža specijalizacija iz dječje nefrologije.
Od 2002. do 2018. godine zaposlena je u Zavodu za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju te u tom periodu aktivno sudjeluje u dodiplomskoj nastavi iz predmeta Pedijatrija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao voditeljica vježbi i seminara.
Redovito se stručno usavršava u Hrvatskoj i inozemstvu kroz brojne edukacije iz područja dječje nefrologije, ultrazvuka u pedijatriji, dijalize i transplantacije kod djece, a višekratno je i boravila u inozemnim centrima izvrsnosti iz svoje grane specijalizacije (Néphrologie pédiatrique, L’hôpital Necker-Enfants maladies – Pariz, Nefrologia Pediatrica, Dialisi e Trapianto – Padova).
Članica je Hrvatskog društva za pedijatriju i Hrvatskog društva za pedijatrijsku nefrologiju te je majka troje djece.
Respiratorni sincicijski virus (RSV)
Prosinac je mjesec kojega osim blagdanske atmosfere obilježava i značajno veća učestalost virusnih respiratornih infekcija. Jedan od trenutno najznačajnijih uzročnika među djecom je respiratorni sincicijski virus. Što je RSV i za koga je opasan? Respiratorni sincicijski virus (RSV) je jedan od najčešćih uzročnika obične prehlade kod odraslih. Kod dojenčadi i male djece međutim može uzrokovati […]
Važnost ultrazvučnog pregleda u dijagostici razvojnog poremećaja kuka
Razvojni poremećaj zgloba kuka je najčešća anomalija koštano zglobnog sustava koja ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme može dovesti do značajnih deformiteta i invaliditeta u kasnijoj životnoj dobi. Zbog toga je rana dijagnostika ovog poremećaja izuzetno važna. Što je razvojni poremećaj kuka? Kuk je kuglasti zglob koji se sastoji od glave bedrene […]
Dojenački botulizam: zašto med može biti opasan za dojenčad
Botulizam je rijetka, ali potencijalno smrtonosna bolest uzrokovana toksinima bakterije Clostridium botulinum. Kod dojenčadi izvor zaraze može biti med zagađen sporama ove opasne bakterije. Uzročnik botulizma Clostridium botulinum (C. botulinum) je anaerobna bakterija (raste u uvjetima bez kisika) koja je široko rasprostranjena u okolišu (u tlu, prašini, na biljkama, u probavnom sustavu životinja). U nepovoljnim […]
Probiotici u prevenciji i liječenju proljeva uzrokovanog bakterijom Clostridium difficile
Liječenje antibiotikom je glavni čimbenik rizika za razvoj postantimikrobnog proljeva uzrokovanog bakterijom Clostridium difficile. Probiotici zbog svoje dostupnosti i niskog rizika primjene pobuđuju veliki interes kao moguća metoda prevencije i liječenja ovoga stanja. Kako je antibiotska terapija povezana s razvojem proljeva? Probavni sustav čovjeka gusto je naseljen mikroorganizmima, te se u njemu nalazi više od […]
Postantimikrobni proljev kod djece uzrokovan bakterijom Clostridium difficile
Nekritička primjena antibiotika ima brojne nepovoljne učinke, po pojedinca i ukupnu populaciju. Jedan od njih je i sve učestalija pojava postantimikrobnog proljeva i bolesti povezanih s bakterijom Clostridium difficile. Clostridium difficile – najčešći uzročnik postantimikrobnog proljeva Clostridium difficile (C. difficile) je anaerobna bakterija (najbolje uspijeva u uvjetima niske koncentracije kisika) koja ima mogućnost dugotrajnog preživljenja […]
‘Tummy time’ ili potrbušni položaj za dojenčad – zašto je važan?
Aktivnost u potrbušnom položaju jedna je od prvih vježbi koje možemo provoditi s djetetom već od prvog dana po dolasku iz rodilišta. Redovita igra s djetetom u ovom položaju ima brojne povoljne učinke na normalan razvoj djeteta i olakšava usvajanje za dob odgovarajućih motoričkih obrazaca. Što je ‘tummy time’? ‘Tummy time’ je oblik fizičke aktivnosti […]
Aktivirani medicinski ugljen i njegova upotreba kod djece
Aktivirani medicinski ugljen se primjenjuje u medicini već stotinama godina. On djeluje kao crijevni adsorbens koji zahvaljujući svojoj strukturi na sebe nespecifično veže razne molekule (npr. toksine i plinove u crijevima). Kako nastaje aktivirani medicinski ugljen? Aktivirani medicinski ugljen proizvodi se iz organskih tvari, najčešće otpadaka (drva, ljuski oraha i badema, koštica marelice ili masline, kokosovog […]
5 koraka za bolju sigurnost hrane
Procjenjuje se da svake godine u svijetu 1.8 milijuna ljudi umire od posljedica bolesti koje se prenose zagađenom hranom i vodom. Sigurnost hrane svakako je veći problem u zemljama u razvoju, ali i u razvijenim zemljama bolesti koje se prenose hranom uzrokuju značajan pobol, osobito među najmlađima. Zato je važno poduzimati sve što možemo kako […]
Bolesti koje se prenose hranom kod djece
Dok s djecom uživamo u toplim danima, ne treba zaboraviti na opasnost od bolesti koje se prenose hranom, a koje su najčešće upravo u ljetnim mjesecima. Zašto su trovanja hranom češća ljeti? Trovanje hranom uzrokovano je konzumacijom hrane koja sadrži mikroorganizme (bakterije, viruse ili parazite) ili hrane u kojoj su prisutni bakterijski toksini. Ako je […]