Svrab je zarazna bolest karakterizirana pojavom osipa i svrbeža kože. Oboljeli su često stigmatizirani, a zbog srama i neprijavljivanja može doći do nekontroliranog širenja zaraze. Dobre higijenske navike ne sprječavaju pojavu svraba u slučaju kontakta sa zaraženom osobom, te bilo tko može oboljeti. Rano prepoznavanje i liječenje omogućuju zaustavljanje širenja bolesti.

Što je svrab?

Svrab (scabies) je zarazna bolest koju uzrokuje grinja Sarcoptes scabiei var. hominis. Glavna značajka bolesti je osip i izraziti svrbež kože. Procjenjuje se da od svraba boluje oko 200 milijuna ljudi širom svijeta. Glavni čimbenik rizika je bliski kontakt sa zaraženom osobom, pa se svrab najčešće javlja u sredinama u kojima u malom prostoru obitava veći broj ljudi. Bolest je najraširenija u tropskim krajevima i ekonomski slabije razvijenim područjima, ali se redovito javlja i u razvijenim zemljama, uzrokujući manje epidemije u kolektivima i kućanstvima. U Republici Hrvatskoj je u 2022. godini zabilježeno 1187 slučajeva svraba, a prosječno se godišnje registrira od 1000-2000 slučajeva.

Kako prepoznati svrab?

Osnovna karakteristika bolesti su promjene na koži i izraziti svrbež. Promjene se kod djece najčešće vide između prstiju na rukama i nogama, u području gornje strane šaka, unutrašnje strane zapešća, laktova, pazuha, pupka, prepona, spolovila, unutarnje strane bedara i oko gležnjeva. Tipičan osip čine sitne crvenkaste kvržice, a mjestimice se vide tanke krivudave uzdignute linije duljine do 10 mm na čijem je kraju kvržica. Dojenčad ponekad ima najizraženije promjene na dlanovima i stopalima, ali i difuzno po cijelom tijelu, a osip može izgledati poput mjehurića i gnojnih prištića. Svrbež je vrlo intenzivan i najizraženiji noću, te nakon tople kupke ili tuširanja.

Što uzrokuje osip?

Ženke grinje Sarcoptes scabiei ruju kanaliće u vanjskom dijelu kože i u njima odlažu jajašca. Ta se jajašca u idućih nekoliko dana razviju u larve, a potom izlaze na površinu kože kao odrasle jedinke. Odrasle su grinje veličine 0.1-0.4 mm i teško su vidljive prostim okom, a na koži domaćina žive 3-4 tjedna. Izvan tijela domaćina mogu preživjeti 3-4 dana, a na temperaturi iznad 55°C ugibaju za 10 minuta. Prosječno se kod zaražene osobe može naći 10-15 odraslih jedinki grinja. Osip je posljedica imunološke reakcije tipa IV na grinje, njihove izlučevine i jajašca, a javlja se 2-6 tjedana nakon kontakta sa zaraženom osobom. U slučaju ponovne infekcije, osip se javlja znatno ranije, već nakon 1-4 dana.

Kako se bolest prenosi?

Bolest je vrlo zarazna, a širi se neposrednim kontaktom sa zaraženom osobom ili kontaktom s odjećom, ručnicima ili posteljinom zaražene osobe. Zaraza se obično prenosi produljenim bliskim kontaktom kožom na kožu (npr. zajedničko spavanje u krevetu, dojenje, grljenje, držanje za ruke, njega male djece ili bolesnika). Rukovanje ili kratki zagrljaj su kontakti niskog rizika u slučaju običnog (ne-krustoznog) svraba. Najvažniji čimbenik rizika je prenapučenost životnog prostora, pa se epidemije u pravilu vide u školama, vrtićima, bolnicama, vojarnama, staračkim domovima i drugim kolektivima, te u kućanstvima.

Kako se postavlja dijagnoza svraba?

Sumnja na svrab se postavlja na temelju kliničke slike (tipičan osip, svrbež izraženiji noću), te epidemiološke anamneze (kontakt sa zaraženom osobom, grupiranje osoba sa sličnim simptomima u kolektivu). Dijagnoza se potvrđuje mikroskopskim dokazom uzročnika iz strugotine kože. Ponekad su tipične promjene zamaskirane tragovima grebanja, te znakovima sekundarne bakterijske infekcije (kraste, gnojna sekrecija).

Liječenje svraba

Svrab kod djece liječi se lokalnom primjenom skabicidnih pripravaka u obliku krema i losiona, a rjeđe lijekovima na usta. Lijek prvog izbora je 5%-tni permetrin koji se nanosi navečer, na opranu i osušenu kožu. Djetetu treba podrezati nokte i namazati vrhove prstiju, prostore između prstiju, ispod noktiju, sve pregibe, genitalnu regiju, te pažljivo pokriti cijelu površinu kože od vrata niže (ne samo područja s osipom). Ako dijete pere ruke tijekom tretmana, permetrin se mora ponovno nanijeti na to područje. Kod djece mlađe od 2 godine permetrin se nanosi i na lice, vrat, vlasište i uši, a na ruke im se mogu navući rukavice ili čarapice kako bi se spriječilo sisanje prstiju. Nakon 8-12 sati koža se može oprati. Postupak treba ponoviti za 7 dana. Ako je liječenje uspješno, ne bi smjelo biti novih kožnih promjena nakon 24-48 sati od početka liječenja. Ipak, roditelje treba upozoriti da je očekivano da se svrbež kože nastavi ili čak pojača u prvih 1-2 tjedna nakon liječenja. Po potrebi liječnik može propisati antihistaminik na usta ili lokalno, te ev. lokalne kortikosteroidne pripravke.

Kako spriječiti širenje infekcije?

Istovremeno treba liječenje provesti kod svih ukućana i drugih osoba koje su bile u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom, bez obzira što nemaju nikakvih simptoma. Sva odjeća, ručnici, posteljina i igračke korišteni u proteklih tjedan dana trebaju se oprati na temperaturi od najmanje 60°C, te osušiti u sušilici na visokoj temperaturi ili glačati. Predmete koji se ne mogu oprati na ovaj način, treba zatvoriti u plastičnu vreću na bar tjedan dana. Sve tepihe, ojastučeni namještaj i madrace treba usisati, te ih po mogućnosti ne koristiti idućih 48 sati. Vrećicu usisavača treba odmah baciti. Svakodnevno kroz tjedan dana treba mijenjati rublje, posteljinu i ručnike. Dijete koje ima svrab može se vratiti u kolektiv po završetku cijelog ciklusa liječenja (nakon tjedan dana).